Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak, 15. rujna, u Hrvatskom saboru predstavio je izvješće o sastancima Europskog vijeća održanima u travnju na Cipru i lipnju u Bruxellesu. U središtu njegova izlaganja bili su sigurnost Europe, rat u Ukrajini, jačanje obrane, energetska sigurnost, konkurentnost i budući proračun Europske unije.
Plenković je poručio da se Europa nalazi u razdoblju geopolitičke i geoekonomske nestabilnosti u kojem se energija, tehnologija i trgovina sve više koriste kao instrumenti političkog utjecaja. Stav Vlade je, rekao je, da EU mora jačati svoju stratešku autonomiju, ali istodobno zadržati čvrste odnose s tradicionalnim saveznicima.
Hrvatska nastavlja ulagati u obranu
Govoreći o Ukrajini, Plenković je naveo da je EU usvojio 21. paket sankcija Rusiji te da se provodi zajam od 90 milijardi eura namijenjen financijskim i obrambenim potrebama Ukrajine. Hrvatska, prema njegovim riječima, nastavlja podržavati Ukrajinu i zauzimati se za mir koji poštuje njezinu teritorijalnu cjelovitost.
Istodobno Hrvatska povećava vlastite obrambene sposobnosti. Plenković je naveo da je premašeno izdvajanje od dva posto BDP-a za obranu te izdvojio korištenje europskog instrumenta SAFE vrijednog 1,7 milijardi eura. Tim bi se sredstvima trebala financirati nabava tenkova Leopard, haubica Caesar, logističkih vozila i različitih vrsta streljiva.
Hrvatska također nabavlja 18 južnokorejskih višecijevnih raketnih sustava Chunmoo, dok se sposobnosti borbenih zrakoplova Rafale postupno podižu sa standarda F3-R na F4.
Energetska sigurnost ostaje jedan od ključnih izazova
Premijer se osvrnuo i na situaciju na Bliskom istoku te njezin utjecaj na cijene energenata. Istaknuo je važnost slobodne plovidbe Hormuškim tjesnacem, kojim prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i plinom.
Podsjetio je pritom na 11. Vladin paket mjera vrijedan 260 milijuna eura, kojim se nastoji ublažiti rast troškova za građane i gospodarstvo.
Kada je riječ o dugoročnom položaju Hrvatske, izdvojio je LNG terminal na Krku, ulaganja u plinovode i JANAF te Južnu plinsku interkonekciju s Bosnom i Hercegovinom. Vlada smatra da ta infrastruktura jača ulogu Hrvatske na europskoj energetskoj karti.
Pregovori o 1.730 milijardi eura
Jedna od glavnih europskih tema u idućim mjesecima bit će novi sedmogodišnji financijski okvir EU-a. Prema Plenkovićevim riječima, pregovara se o proračunu vrijednom 1.730 milijardi eura, a Hrvatskoj će posebno biti važna sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku.
Govoreći o proširenju Unije, Plenković je ponovio stav Vlade da Hrvatska podržava proširenje na temelju ispunjavanja kriterija i provedbe reformi. Posebno je izdvojio Bosnu i Hercegovinu te pitanje ravnopravnosti i političke zastupljenosti Hrvata u toj zemlji.
Premijer je govorio i o europskoj konkurentnosti, dovršetku jedinstvenog tržišta i smanjenju administrativnih opterećenja, a naglasio je i potrebu komplementarnog djelovanja Europske unije i NATO-a u području sigurnosti i obrane.
