Rat u Ukrajini, odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom i Rusijom, nezakonite migracije te konkurentnost europskog gospodarstva neke su od ključnih tema koje oblikuju budućnost Europske unije. O tim je izazovima u Hrvatskom saboru govorio predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljajući izvješće sa sastanka Europskog vijeća održanog u listopadu u Bruxellesu.
Plenković je istaknuo kako se međunarodni položaj Europe i Hrvatske uvelike određuje odnosima između Europske unije, SAD-a, Rusije i Kine. U takvim okolnostima europski su prioriteti jačanje gospodarstva, sigurnosti opskrbe energentima i obrambenih sposobnosti, uz očuvanje socijalnog modela.
Govoreći o Rusiji, upozorio je da agresija na Ukrajinu izravno ugrožava europsku sigurnost, gospodarstvo i način života. Istodobno je ukazao na trgovinsku neravnotežu s Kinom, koja prema njegovim riječima ostvaruje godišnji suficit u trgovini s Europskom unijom od 370 milijardi eura, što predstavlja ozbiljan izazov za konkurentnost europskog gospodarstva.
Odnose sa SAD-om ocijenio je važnima za transatlantsko partnerstvo, ali je upozorio na promjene američke politike prema europskim partnerima, osobito u području trgovine i carina.
Premijer se osvrnuo i na potporu Ukrajini, istaknuvši kako među članicama Europske unije ne postoji potpuni konsenzus o načinu pružanja pomoći. Hrvatska, kako je naveo, Ukrajini pomaže bilateralno, ali ne sudjeluje u multilateralnim vojnim misijama.
Jedna od tema oko kojih su se na europskoj razini vodile velike rasprave bile su i migracije. Plenković je rekao da se dvadesetak država članica, među kojima je i Hrvatska, zalaže za čvršću politiku sprječavanja nezakonitih migracija. Upozorio je i da bi klimatske promjene, ratovi i gospodarski problemi mogli potaknuti nove migracijske valove.
Govoreći o proširenju Europske unije, istaknuo je potporu Hrvatske europskom putu susjednih država, ali i potrebu da Crna Gora riješi otvorena pitanja s Hrvatskom. Među njima su procesuiranje ratnih zločina, potraga za nestalima, obeštećenje hrvatskih obitelji, pitanje ratnih zarobljenika, povrat školskog broda Jadran i granica.
Plenković je zaključio kako se Hrvatska, unatoč brojnim vanjskim izazovima, dobro nosi s višestrukim krizama, istaknuvši kontinuitet gospodarskog rasta i korištenje europskih sredstava za infrastrukturna ulaganja.
