Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je danas u Novoj Gradiški kako je u pet slavonskih županija kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem do sada uloženo četiri milijarde eura, istaknuvši da se razvojni napredak vidi na području cijele regije.
„U svih pet slavonskih županija vidljiv je veliki razvojni skok, iako, naravno, treba učiniti još više“, poručio je premijer.
Podsjetio je kako je još 2016. godine Vlada stavila poseban naglasak na razvoj Slavonije, koja je, kako je rekao, do tada bila donekle zanemarena.
„Kroz kontinuirane sastanke Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojih je do sada održano oko dvadeset, stalno pratimo napredak i realizaciju projekata“, rekao je Plenković.
Dodao je kako je iskustvo tog modela sada institucionalizirano kroz novi Zakon o regionalnom razvoju, pa su slični formati uspostavljeni i za druge dijelove Hrvatske.
Premijer je posebno istaknuo važnost decentralizacije i veće uloge lokalne samouprave.
„Proces decentralizacije znači i više financijskih sredstava i više ovlasti za lokalnu razinu, ali i stalni dijalog između lokalne i nacionalne vlasti“, naglasio je.
Govoreći o demografskim trendovima, Plenković je rekao kako se sve više ljudi vraća u Hrvatsku, pa tako i u Slavoniju.
„Sve veći broj ljudi koji su iskoristili slobodu kretanja radnika i otišli u druge zemlje članice Europske unije danas se postupno vraća u Hrvatsku. To je u konačnici bio cilj svih ovih ulaganja“, poručio je.
Komentirajući aktualne društvene i političke teme, premijer se osvrnuo i na prijedlog Ivana Penave zagrebačkom gradonačelniku da ukine pokroviteljstvo nad Trnjanskim kresovima.
„Mi smo protiv većih i radikalnih ideoloških podjela u društvu. To nije korisno, osobito za mlade generacije“, rekao je Plenković.
Dodao je kako smatra da društvo treba okupljati, a ne dodatno dijeliti.
„Moramo otvarati prostor za dijalog. Zabranjivati jednima jedno, a drugima drugo nije dobro“, istaknuo je.
Govoreći o simbolima i obilježavanjima iz prošlosti, premijer je poručio kako se Hrvatska treba držati onih povijesnih trenutaka koji povezuju građane.
„Suvremena Hrvatska nastala je na žrtvi hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, na vodstvu predsjednika Tuđmana i međunarodnom priznanju. Moramo se držati onih trenutaka hrvatske povijesti koji nas povezuju“, zaključio je Plenković.
