“Drago mi je da sam sudjelovao na Bledskom strateškom forumu. S visokom razinom sudionika razgovaralo se o ključnim temama za budućnost Europe “, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi novinarima nakon foruma i niza bilateralnih susreta održanih na marginama susreta.
Istaknuo je vrlo jasan hrvatski put i ciljeve. “To je naše članstvo u Schengenskom prostoru, članstvo u eurozoni, jačanje obrambenih kapaciteta”, kazao je Plenković.
Strateško opredjeljenje je proširenje EU na jugoistok
Dodao je da podržavamo proširenje naših susjeda na jugoistoku Europe te smatramo da je to jedno strateško opredjeljenje koje moraju vidjeti i druge članice Unije.
“Bit će nekih prigoda da i dalje raspravljamo o toj temi na konstruktivan i konkretan način, osobito kad je riječ o neposrednim koracima prema Sjeverne Makedonije i Albanije”, rekao je.
Izrazio je zadovoljstvo zbog sudjelovanja potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice. “Pitanje demografske obnove je horizontalna tema koja se tiče niza članica EU, naravno isto tako i zato mi je drago da smo stavili tu temu u fokus, ne samo na nacionalnoj nego i na europskoj razini”, pojasnio je predsjednik Vlade.
Niz bilateralnih susreta
Na bilateralnim susretima s kosovskim premijerom Kurtijem, predsjednikom Europskog vijeća Michelom te s mađarskim premijerom Orbanom i slovenskim premijerom Janšom, napravljen pregled naših odnosa, kazao je Plenković.
“Hrvatska ima vrlo jasan i realan pristup prema razlikama unutar EU uviđamo razlike između mediteranskih zemalja koje su vrata dolaska nezakonitih migracija sa sjevera Afrike, situacija Italije, Španjolske, Malte ili Grčke kada je riječ o istočno-mediteranske rute”, odgovorio je Plenković na pitanje kako komentira Orbanovo izlaganje.
Odabrana i humanitarna migracija iz Afganistana
“Svi žele veću solidarnost u odnosu prema drugim članicama Unije. Neke zemlje srednje Europe ne žele tu vrstu solidarnost pa nema napretka oko ključnih dokumenata koji već stoje na stolu puno vremena. Smatram iz realnog kuta i s nacionalnih interesa Hrvatske da nekog općeg otvaranja vis-a-vis bilo kojeg novog migracijsko-izbjegličkog vala neće biti, ne postoji nijedna zemlja unutar EU ne znam kako liberalne orijentacije da će reći dođite svi, nije problem. To se neće dogoditi. To nije realno”, nastavio je.
Dodao je da se treba razgovarati sa susjednim zemljama Afganistana da pomognu da se stabilizira stanje tamo i da se izbjegne veći val i da to bude u okružju u kojem geografski te zemlje jesu i da pomognemo jednom dijelu ljudi koji zaista jesu ugroženi.
“Bit će mala migracija, odabrana i humanitarna migracija i to je to”, rekao je Plenković.
Upitan za komentar Orbanove izjave da je ‘Srbija ključna za europsku sigurnost’, Plenković je jasno dao do znanja da Srbija, ako želi u EU, mora ispuniti uvjete, kao što je i Hrvatska morala.
“Hrvatska ima stav prema proširenju, prema svim zemljama jugoistoka Europe. Postoje njihove ambicije, postoje kriteriji i proces kroz koji se moraju ispuniti određeni uvjeti kao što ih je ispunjavala i Hrvatske”, rekao je.
Bude li potrebe, pitanje prešutnih minusa riješit ćemo promjenom zakona
Komentirao je i pitanje prešutnih minusa u bankama. “Čuo sam se s ministrom financija. Na užem kabinetu Vlade ćemo raspraviti u temu. Poslao sam poruku guverneru HNB-a. da se vidimo sutra. Želim utvrditi činjenice kao predsjednik Vlade. Puno je informacija koje su u eteru, ne znam jesu li one točne, je li zaista toliki iznos kamata, toliki broj računa i ljudi”, rekao je Plenković odgovarajući na novinarska pitanja.
“Kao Vlada nemamo načina da provjerimo te podatke osim da pitamo HNB. Tražit ćemo ih mišljenje, podatke i točan stav. Ako je potrebno, sazvat ću i sastanak s predsjednicima uprava banaka u Hrvatskoj da vidimo i s njima o čemu se tu radi”, kazao je, istaknuvši spremnost da se to pitanje, ako bude potrebe, riješi i izmjenom zakona.
“Ako je potrebno promijeniti zakon, ako postoji praznina koja je dovela do toga da ljudi nisu informirani kao što danas potrošač mora biti informiran o bilo kakvoj financijskoj reperkusiji na njega, onda ćemo to pitanje regulirati. Tu se prije svega radi o prešutnom prekoračenju koje je očito vrlo problematično. Budući je stvar vrlo ozbiljna, želim prvo imati sve fakte na stolu, provjerene i točne i nakon toga ćemo donositi odluke”, dodao je Plenković.
Komentirajući svoj odnos s predsjednikom Zoranom Milanovićem, Plenković je kazao: ‘Što se tiče sudjelovanja na Općoj skupštini UN-u tu je praksa rotacija, jedne godine predsjednik, druge predsjednik Vlade.
Što se tiče imenovanja ravnatelja Ureda za nacionalnu sigurnost, postigli smo brzo i lako konsenzus. To je čovjek kojeg je poznam dugi niz godina, smatram da je kompetentan i tu nije bilo ništa sporno. Što se tiče opće ljubavi, tu vi spekulirajte dalje”, rekao je predsjednik Vlade.’
Po pitanju imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, Plenković je kazao da se ništa nije dogodilo u posljednja dva tjedna. “Nismo još imali niti parlamentarnu većinu,” kazao je.
Komentirao je i izjave predsjednika Milanovića o nošenju maski i epidemiološkim mjerama. ‘Ne znam što je rekao ali primijetio sam da je prije neki dan rekao da treba ukinuti sve mjere. Ne znam ima li neku novu ideju. Kad je išao na putovanja, on je nosio masku a cijepljen je, neka se to zapita”, kazao je premijer.
HZJZ više puta objasnio zašto je maska korisna
“Mislim da smo s mjerama napravili što je dobro i što treba. Imamo objektivno slabiju dinamiku, ne znam što više da napravimo, a da ne pritišćemo ljude s negativnim odlukama. Mogu se pouzdati u razboritost, mudrost, apelirati jedino na razum. Ako se u svijetu cijepilo više od dvije i pol milijarde ljudi, nisu oni neki čudni ljudi i zašto su njihove vlade, njihova ministarstva zdravstva i njihovi eksperti uspjeli bolje uvjeriti svoje građane”, rekao je Plenković i još jednom apelirao na ljude da se cijepe.
“Cjepiva imamo, dali smo svakom mogućnost da se cijepi, to svi liječnici govore i ne možemo nekoga dovesti za ruku da se cijepe. To nije realno, ali je mogućnost tu”, dodao je.
Kazao je da je među hospitaliziranima i onima s težim simptomima puno više necijepljenih te da je stvar jasna. “Ne možemo mi sada zaustaviti škole, posao, promet, život, financije, sve tijekove društva zato što ljudi slušaju nekog drugog”, dodao je Plenković.
Vrlo dobri hrvatsko-slovenski odnosi
Predsjednik hrvatske Vlade kazao je da sa Slovenijom imamo vrlo dobar odnos, a on s premijerom Janšom ima jako dobar osobni odnos, odnos pun povjerenja.
“Život ide, funkcionira Mi želimo da se riješe pitanja ribara. To nam je vrlo važno, da nema kazni a što se tiče konačnog uređenja granice, mi smo otvoreni za nalaženje rješenja”, dodao je, kazavši da nije realno očekivati da Slovenija i to obavi u ovih nekoliko mjeseci dok predsjeda Vijećem EU.
“Jako je važna snažna, čvrsta potpora Slovenije našem pristupanju u Schengenski prostor, našoj ambiciji za ulazak u eurozonu. Imamo pravi dobrosusjedski odnos u kojem rješavamo sve što možemo da ovi odnosi naših naroda i država budu što bolji”, rekao je predsjednik Vlade Plenković, dodavši da je lijepo biti u Ljubljani ili na Bledu kad imamo ovako dobre odnose.
“Osjećam se zadovoljno i sretno da smo došli u tu fazu. To je poruka i Slovencima”, zaključio je.
