Otvarajući 257. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Na početku se prisjetio 32. godišnjice pogibije generala Blage Zadre i bojnika Alfreda Hilla, izrazivši im duboko poštovanje i zahvalu na svemu što su učinili za slobodnu i samostalnu Hrvatsku.
“Njihova je hrabrost i odlučnost pokazala vrline koje se s ponosom prenose generacijama, a sigurno je da oni, a ni drugi hrvatski branitelji, nikada neće biti zaboravljeni”, poručio je.
U kontekstu Vladine privrženosti sjećanju na Domovinski rat, kao temelju hrvatske slobode, naveo je i da je potpredsjednik Medved otkrio je spomen područje “Minsko polje” u Lovasu, trajni spomenik na 89 poginulih i ubijenih te jednu nestalu osobu.
Ne postoje ni cjepivo ni lijek za afričku svinjsku kugu, Vlada će nastaviti pomagati hrvatske svinjogojce
Od ostalih tema izdvojio je sastanak s nadležnim institucijama u vezi suzbijanja afričke svinjske kuge.
“Ne postoji ni cjepivo ni lijek za afričku svinjsku kugu”, ponovio je predsjednik Vlade još jednom ustvrdivši da bi ga Vlada već bila nabavila, da postoji bilo gdje u svijetu.
Dodao je kako je trenutno afrička kuga prisutna u Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Do sada je eutanazirano oko 26 tisuća svinja, što je 2,5 posto ukupnog fonda svinja u Hrvatskoj, kazao je.
Mjere Vlade, istaknuo je, nisu usmjerene samo na suzbijanje te bolesti, nego i na podršku i kompenzaciju hrvatskim svinjogojcima.
“Do sada smo donijeli mjere u iznosu od 30 milijuna eura, a donosit ćemo i dalje programe koji će pomoći našim svinjogojcima da se oporave od pošasti za koju, naravno, oni nisu krivi”, naglasio je.
Veliki iskoraci u zaštiti prava osoba s invaliditetom, kao i za korisnike dječjeg doplatka
Osvrnuo se i na sjednicu Vijeća za osobe s invaliditetom na kojoj su predstavljena dva vrlo važna nacrta prijedloga zakona – o inkluzivnom dodatku te o doplatku za djecu.
Oba ta propisa kontinuitet su Vladine politike i provedbe Programa kada je riječ o brizi za osobe s invaliditetom, naveo je premijer Plenković, odnosno doprinos jačanju politike demografske i obiteljske politike.
Cilj je da Zakon o inkluzivnom dodatku stupi na snagu 1. siječnja 2024., a Zakon o doplatku za djecu 1. ožujka, zbog načina obračuna.
Naglasio je da su sve udruge za osobe s invaliditetom sudjelovale u pripremi Zakona o inkluzivnom dodatku, a njihova je prva reakcija bila vrlo pozitivna.
Taj će zakon, pojasnio je, objediniti četiri postojeće naknade – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu do zaposlenja. Provodit će se samo jedno vještačenje i smanjit će se administrativni procesi koje su osobe s invaliditetom do sada prolazile.
“Na taj način imat ćemo i pravedniji i transparentniji i jednostavniji sustav”, poručio je.
Pravo na doplatak od sada će imati veći broj korisnika, dodao je, a sve ovo je povećanje za proračun od gotovo sto posto.
“Dakle, to je ogroman iskorak u zaštiti prava osoba s invaliditetom”, istaknuo je predsjednik Vlade.
Kada je riječ o dječjem doplatku, broj korisnika podiže se na 271 tisuću obitelji, umjesto dosadašnjih 126, a umjesto dosadašnjih 247 tisuća djece, koristit će ga 511 tisuća djece.
Fiskalni učinak ovog zakona je dodatnih 90 milijuna eura, dodao je premijer Plenković, a veći broj djece primat će veći iznos sredstava.
Brojni regionalni projekti
Osvrnuo se potom na otvaranje državne ceste D403 u Rijeci, kazavši da se radi o fascinantnom građevinskom projektu i jednom od najskupljih, koji spaja obilaznicu Rijeke sa samom lukom.
Pridonijet će, naglasio je, boljoj prometnoj povezanosti i gospodarstvu Primorsko-goranske županije.
Otvoren je i Regionalni centar kompetentnosti u Zaboku, a riječ je o jednom od niza takvih centara koji se bave hotelijerstvom i ugostiteljstvom što će pridonijeti razvoju turizma u tom dijelu Hrvatske.
Izdvojio je i posjet Delnicama gdje su dodijeljeni ugovori iz Programa demografske revitalizacije Gorskog kotara, što je važan prioritet Vlade, istaknuo je premijer, kao i oni istoznačni u Dalmatinskoj zagori, Lici i Banovini, kako bi se stavio dodatni naglasak na one krajeve Hrvatske koji pate od depopulacije i nužna im je dodatna ekonomska potpora za realizaciju brojnih projekata.
Od međunarodnih aktivnosti, izdvojio je posjet predsjednika Vlade Republike Koreje, desete ekonomije svijeta, s kojom se sve više razgranava suradnja.
Premijer je sudjelovao u Tirani na sastanku na vrhu Berlinskog procesa, a ocijenio ga je važnim za europsku perspektivu jugoistoka Europe.
U Hrvatskoj je održan sastanak Izvršnog odbora Svjetskog židovskog kongresa, a premijer je kazao kako se radilo o vrlo važnom skupu koji se održao u Zagrebu upravo za vrijeme hrvatskoga predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust.
Jedna od posljedica situacije na Bliskom istoku je uvođenje privremenih graničnih kontrola na unutarnjim granicama Schengenskog prostora
Održan je i izvanredni sastanak Europskog vijeća u video formatu, a glavna tema bila je situacija na Bliskom istoku nakon terorističkih napada Hamasa na Izrael, kao i sve što se kao posljedica toga zbiva u Europi, poput ubojstava u Belgiji i Francuskoj.
“Ova situacija izazvala je ogromnu zabrinutost kod niza kolega u članicama Europske unije, u njihovim javnostima, gdje su pitanja nacionalne sigurnosti itekako dignuta na visoku razinu”, kazao je.
Jedna od posljedica te situacije, dodao je premijer Plenković, jesu i odluke pojedinih članica Europske unije da zbog prijetnji terorizma dodatno poduzimaju mjere poput ovih koje je najavila Italija Sloveniji te Slovenija Hrvatskoj.
Naime, radi se o tome da će Italija prema Sloveniji uvesti privremenu graničnu kontrolu na unutarnjim granicama, a istovjetan postupak će Slovenija primijeniti prema Hrvatskoj.
Premijer Plenković kazao je kako je jučer o tome razgovarao sa slovenskim premijerom Golobom, a jutros je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji sudjeluje na sastanku Vijeća za unutarnje poslove Europske unije u Luxembourgu, o tome razgovarao sa svojim slovenskim kolegom.
Odluka Italije bi trebala stupiti na snagu 21. listopada, na rok od deset dana, s mogućnošću produljenja.
Zahvaljujući hrvatskoj policiji spriječen puno veći broj nezakonitih prelazaka granice
Privremeno uvođenje granične kontrole na unutarnjim granicama moguće je temeljem Zakonika o schengenskim granicama, pojasnio je premijer Plenković, i to ako se u području bez nadzora unutarnjih granica pojavi ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti.
U slučaju neposredne opasnosti koja zahtijeva hitno djelovanje, temeljem članka 28 Zakonika država članica granične kontrole može uvesti jednostrano.
Nadzor nad unutarnjim granicama na Schengenskom području trenutno primjenjuje devet država članica, i to većinom zbog pojačanih migracijskih kretanja, ali i prijetnji terorizmom.
Premijer Plenković kazao je kako teroristički napad Hamasa na Izrael i destabilizacija na bliskom istoku pokazuje svoje posljedice i u Europi.
Dodao je da stoga i hrvatske sigurnosne službe pozorno prate sigurnosnu situaciju u zemlji u ovako promijenjenim globalnim sigurnosnim okolnostima.
“Hrvatska i Slovenija imaju zajednički cilj sprječavanja nezakonitih migracija i jačanja sigurnosti naših građana”, poručio je podsjetivši na napore hrvatskih policajaca, njih 6.700, koji čuvaju jedni od najdužih vanjskih granica Europske unije i brinu o sigurnosti i hrvatskih i europskih građana, a pritom poštuju i nacionalno i europsko i međunarodno pravo.
Zahvaljujući angažmanu hrvatske policije, dodao je, spriječen je puno veći broj nezakonitih prelazaka, a time je ujedno rasterećen pritisak na Sloveniju i druge države članice.
Unutarnje granične kontrole nisu novitet, a radi se o privremenom uvođenju
Slovenija je uvela i policijske punktove uz granicu s Hrvatskom radi pojačanih nadzora aktivnosti krijumčara, a Hrvatska je ostvarila brojne uspjehe u suzbijanju različitih krijumčarskih skupina u proteklim godinama.
“Želim posebno naglasiti da uvođenje graničnih kontrola nije novitet. Do njega dolazi zbog migracijskih trendova i procjena o pojačanim sigurnosnim prijetnjama zbog terorizma. Važno je napomenuti da je ovo privremeno uvođenje granične kontrole”, poručio je premijer Plenković i naveo kako to treba ostati iznimka koja se uvodi samo kao posljednja mjera koja treba biti podložna strogim uvjetima, posebno u pogledu primjene i trajanja.
Prije odluke o uvođenju privremenih graničnih kontrola, istaknuo je, članice trebaju procijeniti i obrazložiti u kojoj će mjeri takva odluka otkloniti prijetnju sigurnosti te ujedno opravdati razmjernost mjere u odnosu na tu prijetnju.
Pri tome treba uzeti u obzir i učinak na slobodno kretanje osoba i roba na području bez kontrole unutarnjih granica.
Također, prije odluke o uvođenju privremenog nadzora granice, država članica koja ga uvodi obavezno se treba konzultirati i surađivati sa susjednim državama na koje se granične kontrole odnose.
Problem nezakonitih migracija važno rješavati na njegovom izvoru
Najavio je da će se vrlo brzo ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije sastati i u trilateralnom formatu kako bi raspravili ovu novu situaciju te utvrdili privremenost tih mjera te zajedničkom suradnjom spriječili prijetnje koje su vezane za ugroze od terorizma te radili na suzbijanju nezakonitih migracija.
Kada je riječ o odgovoru na migrantsku krizu koja traje već osam godina, premijer Plenković istaknuo je tri temeljna načela.
Prvo je tijesna suradnja između država članica, zatim solidarnost između država članica te rješavanje problema na izvoru, to jest u onim zemljama gdje se migracijski valovi pokreću iz različitih razloga.
Ključ je zaštititi vanjske granice Europske unije, kazao je premijer, te u tom kontekstu naveo da je hrvatski cilj da vrlo skoro i Bosna i Hercegovina sklopi sporazum s Frontexom kako bi joj on mogao pomoću u suzbijanju nezakonitih migracija i kontroli situacije u toj zemlji i u svim drugim zemljama u susjedstvu koje još nisu članice Europske unije.
Izvor: Vlada RH
