Politički i diplomatski kontakti u svrhu okončanja sukoba uvijek su korisni, ali Ukrajina i Rusija “još nisu tamo”, a moguća ruska nuklearna prijetnja izaziva užasnutost, rekao je premijer Andrej Plenković u četvrtak poslijepodne u javljaju za CNN nakon samita Krimske platforme održanog u Zagrebu.
Na pitanje voditelja misli li da je sada vrijeme za više diplomacije s Rusijom, Plenković je rekao da je na kraju svakog sukoba obično neka vrsta diplomatskog ili mirnog političkog rješenja.
“Nažalost, usred smo agresije, okupiranja teritorija, organiziranja referenduma o ilegalnoj aneksiji teritorija druge suverene države i nastavka vojne operacije sa zračnim udarima i uzbunama. Mislim da su politički i diplomatski kontakti uvijek korisni, ali kako ja to vidim još nismo tamo.”
Po riječima voditelja, Zapad naoružava Ukrajinu, ukrajinske snage zahvaljujući tome napreduju na terenu i time je ruski predsjednik Vladimir Putin sve više stjeran u kut i mogao bi pribjeći taktičkom naoružanju.
“Od početka smo zabrinuti zbog korištenja konvencionalnog oružja, a kamoli taktičkog naoružanja, prijetnje nuklearnim oružjem. Apsolutno su svi užasnuti čak i zbog mogućnosti razmatranja toga”, kazao je Plenković.
Prvom parlamentarnom samitu Krimske platforme nazočila je i predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi koja je poslala snažnu poruku potpore Ukrajini zajedno s ostalim sudionicima skupa.
Na pitanje voditelja je li zabrinut za američku potporu Ukrajini nakon izbora na sredini mandata, Plenković je istaknuo poruku Pelosi sa završne tiskovne konferencije da oba doma Kongresa i obje stranke podupiru Ukrajinu.
Rekao je da je njezin posjet bio jako važan jer je poslao snažan signal predanosti SAD-a pružanju potpore Ukrajini zajedno s drugim demokratskim državama.
Ideja koja je jasna među predstavnicima koji su bili na skupu je poštivanje ukrajinskog teritorijalnog integriteta, potpora i solidarnost, uključujući također vojnu potporu mnogih zemalja koje su bile ovdje i na kraju mirovne pregovore o okončanju sukoba.
Upitan hoće li biti među onima koji će pozivati Ukrajince na mirovne pregovore ako ukrajinske snage uspiju istjerati ruske vojnike iz Donbasa i južne Ukrajine, u tom slučaju dopuštajući Rusiji da zadrži Krim, premijer je rekao kako u razgovorima s ukrajinskim dužnosnicima nije vidio ni daleku mogućnost da bi netko od njih ustupio i djelić okupiranog teritorija te da misli kako se to ne može očekivati.
Podsjetio je da je Hrvatska ’90-ih godina imala sličnu situaciju, ali manjih razmjera te da smo bili vrlo odlučni tada “da nikada nećemo odustati od cilja da osiguramo teritorijalnu cjelovitost naše zemlje”.
“Mislim da se to ne može očekivati. Znam da je to vrlo teška situacija. Ja se godinama zalažem da se implementira nešto slično kao što je Hrvatska učinila s prijelaznom upravom UN-a na našem okupiranom teritoriju u istočnoj Slavoniji između 1995. i 1998. kada je teritorij integriran bez ijednog ispaljenog metka tako da postoje modeli kako se mogu riješiti slični sukobi bez prolijevanja krvi.”
Kazao je da tijekom samita nijedno izaslanstvo nije dalo signal bi bilo koji dio okupiranog teritorija bio ustupljen Rusiji.
“Razdoblje kroz koje sad prolazimo je vrlo važno… Ostat će zapamćeno u povijesti za što smo se zalagali i to je bitno i mislim da je to jasna poruka iz Zagreba međunarodnoj zajednici”, zaključio je premijer.
