Pravoslavni vjernici danas proslavljaju Badnjak

594

Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.
Od dana Kristovog rođenja započinje kršćanska era, i od tog dana uglavnom cijeli svijet počinje brojati godine. 

Po julijanskom kalendaru Badnjak pada 6. siječnja, te ga toga dana slave pravoslavni vjernici.

Stari tradicionalni običaji Badnjaka na našem prostoru zadržali su se i danas. Na Badnji dan, prije nego što se sunce rodi, jedan od ukućana ode u šumu i izabere drvo, koje mora biti mlado i cerovo. Posjećeno drvo okreše, odnese kući i navečer se naloži na vatri. Kad pregori, donji se kraj nosi oko štala i stoke, a drugi, gornji kraj ostavlja se za položajnik. Zbog toga što se na taj dan pali badnjak, i dan se zove Badnji dan.

Unošenjem Božića slamom se posipa pod u kući, čime se dom pretvara u onu pećinu u kojoj se rodio Isus, i u kojoj se prostirala slama radi ležanja stoke. U seoskim kućama slama na podu leži i po tri dana, a u gradovima ova je simbolika svedena na rukovet slame koja se postavlja uz Badnjak.

O Božiću ljudi se, umjesto uobičajenog pozdrava, pozdravljaju sa “Hristos se rodi” i “Vaistinu se rodi”.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime