Uskokova optužnica protiv sada već bivša četiri ministra, istraga o preprodaji plina kojom je Ina oštećena za više od milijardu kuna, akcije europskog tužiteljstva i najveća dosad izrečena nepravomoćna kazna zatvora od 50 godina obilježile su pravosudnu 2022.
Uskok je krajem listopada optužio četvoricu bivših ministara – Darka Horvata, Borisa Miloševića, Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića te još četvero okrivljenika u dva kraka istrage pokrenute zbog navodnih nezakonitosti s dodjelom poticaja, a u koju je bio uključen i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) koji je polovicom prošle godine preuzeo nadležnost za istraživanje zlouporaba europskog novca u Hrvatskoj.
Horvata terete da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno sa svojom pomoćnicom Anom Mandac, nezakonito dodijelio 2,6 milijuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje je bio i osobno zainteresiran.
Nekadašnji potpredsjednik vlade Boris Milošević i bivši ministar Tomislav Tolušić optuženi su da su urgirali za tvrtke za koje su bili zainteresirani, dok se nekadašnji ministar Josip Aladrović tereti da je za vrijeme dok je bio na čelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) intervenirao za dva nezakonita zapošljavanja.
U konačnici Mandac je priznala optužbe i nagodila se s Uskokom pa je osuđena na društveno koristan rad, dok je troje suoptuženika iz iste afere nakon priznanja osuđeno na uvjetne kazne.
Mandac se ranije nagodila i u aferi Vjetroelektrane u kojoj je optužena s još 20-ak osoba, među kojima je bivša kninska gradonačelnica i nekadašnja državna tajnica Josipa Rimac te bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, a koja je kao i Tolušić svojevremeno bila uhićena i zbog istrage europskog tužitelja.
Ina preprodajom plina oštećena za više od milijardu kuna
Godinu na izmaku obilježila je i afera nezakonite preprodaje plina kojom je Ina oštećena za više od milijarde kuna. Prema Uskokovim sumnjama, protuzakonita zarada sada već bivšeg Ininog direktora Damira Škugora i njegova oca Dane Škugora iznosi 482 milijuna kuna, dok je Goran Husić profitirao za 92 milijuna kuna, a njegov partner i bivši čelnik Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak za 68,9 milijuna kuna. Na računu njihove tvrtke OMS-Ulaganje ostalo je još 204 milijuna kuna.
Skupina je nezakonitu zaradu, prema sumnjama Uskoka, ostvarila temeljem sklopljenog ugovora s Plinarom istočna Slavonija, preko koje je OMS-Ulaganje kupova plin od Ine po fiksnoj cijeni od 19,46 eura po megavatsatu, preprodavajući potom megavatsat i za 210 eura.
Na meti Uskokovih istražitelja tijekom 2022. našao se i bivši petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović osumnjičen da je u dogovoru sa sinom Darkom namještao unosne poslovne od Grada Petrinje teško stradalog u potresu prije dvije godine.
Početkom rujna uhićena je sada već bivša sutkinja šibenskog Općinskog suda Maja Šupe koju Uskok sumnjiči da je primila 15 tisuća eura mita da donese oslobađajuću presudu Blažu Petroviću, a u svemu je posredovao odvjetnik Branimir Zmijanović. Šupe je poznata po donošenju oslobađajuće presude u slučaju Tomislava Horvatinčića zbog izazivanja pomorske nesreće u kojoj je poginulo dvoje Talijana.
Na zagrebačkom Županijskom sudu su tijekom ove godine donesene nepravomoćne presude za aferu Agram, za koji je optužnica podignuta još 2014. te u slučaju korupcije za koju je bivša sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel osuđena na sedam godina zatvora.
Petorica bliskih suradnika pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića nepravomoćno su u aferi Agram osuđeni na kazne od sedam do 14 mjeseci zatvora, dok je prvooptuženi poduzetnik Petar Pripuz oslobođen svih optužbi.
Repovi starih afera i nova rekordna presuda
Od dugogodišnjih postupaka bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u listopadu je u ponovljenom suđenju nepravomoćno oslobođen optužbi za ratno profiterstvo u aferi Hypo, za što je u ranijim postupcima dva puta bio osuđen.
Sanader je u zatvoru od travnja 2019., kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora.
Vrhovni sud je u rujnu ukinuo oslobađajuću presudu bivšem HDZ-om ministru Božidaru Kalmeti kojem će se, zajedno s trojicom suradnika ponovno suditi u kraku afere Remorker u kojoj je bio optužen da je sa suradnicima podijelio više od 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta.
Najviši prizivni sud je istovremeno potvrdio oslobađajuću presudu bivšim šefovima Hrvatskih autocesta (HAC) Jurici Prskalu i Mariju Lovrinčeviću koji su u aferi Remorker bili optuženi za izvlačenje novca iz te državne tvrtke.
Prskalo je u prosincu ove godine, zajedno s još jednim čelnikom HAC-a Mariom Crnjakom, nepravomoćno oslobođen optužbe da su za HDZ-ov crni fond u vrijeme Ive Sanadera izvlačili novac iz te javne tvrtke preko marketinške agencije Fimi media.
Vezano uz tu, nekada najpoznatiju hrvatsku korupcijsku aferu, zagrebački Županijski sud 2022. je presudio da se u slučaju stečajne mase Fimi medije nalaže Hrvatskoj poštanskoj banci da u proračun uplati ranije blokiranih 11,89 milijuna kuna protupravno stečene dobiti.
Od postupaka koji su ranijih godina punili novinske stupce do potvrđivanja optužnice još nije došlo u slučaju Janaf, ali ni Agrokor u kojem je bivši vlasnik Ivica Todorić početkom studenoga ponovno tražio izuzeće sudaca i tužitelja.
S druge strane nakon rekordnog dvosatnog suđenja zagrebački Županijski sud u lipnju je na 50 godina zatvora osudio Austrijanca Haralda Kopitza koji je na podmukao način ubio svoje troje maloljetne djece. Četiri mjeseca kasnije u zatvoru je počinio samoubojstvo.
