Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavili su danas novi model izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Uvodeći u temu novog modela, premijer Plenković kazao je da je Vlada razmotrila sadržaj odluke Ustavnoga suda, iz veljače ove godine, prema kojoj je potrebno osigurati jednaku težinu glasa, izborne jedinice moraju što više pratiti administrativne granice, odstupanja ne smiju biti viša od +/- 5 posto, a novi Zakon mora se donijeti do 1. listopada 2023.
Kada je riječ o jednakoj težini glasa, zbog demografskih trendova, prema trenutnom sustavu najveća odstupanja su u 4. izbornoj jedinici gdje je najmanje birača, dok je najviše birača u 9. izbornoj jedinici, kazao je premijer.
Što se tiče praćenja administrativnih granica, odnosno granice županija, gradova i općina, premijer je naglasio da to mora biti što je više moguće, što nije nimalo jednostavno s obzirom na demografsku strukturu i arhitekturu.
Zakon treba donijeti do 1. listopada, pojasnio je, jer je Ustavni sud ukinuo postojeći zakon s krajem rujna ove godine.
“Budući da smo mi ozbiljna i uređena demokracija, cilj je da ovaj zakon koji Vlada sada predlaže i koji će danas biti upućen u javno savjetovanje, u prvo čitanje u Sabor bude upućen do ljetne stanke, a da drugo čitanje bude na dnevnom redu u prva dva tjedna rujna”, kazao je kako bi se izbjegao pravni vakuum do početka listopada.
Cilj je bio zadržati postojeći model od 10 izbornih jedinica sa 14 zastupnika
Govoreći o tome što je Vlada htjela postići ovim prijedlogom u političkom smislu, naglasio je da je cilj bio zadržati postojeći model od 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika.
Naravno, postoje razne opcije izbornih modela, kazao je premijer, međutim to je jedna druga procedura koja bi zahtijevala puno više vremena, puno širu raspravu i puno veću uključenost drugih društvenih aktera u odnosu na ono što je bila zadaća Vlade, pa onda i Hrvatskog sabora, s obzirom na sadržaj odluke Ustavnog suda.
Pritom je naglasio da se ovime ne mijenja izborni sustav, jer to nije ni bila uputa Ustavnoga suda, već se radi samo o manjim modifikacijama postojećeg sustava.
Kako bi ilustrirao da je riječ samo o manjoj modifikaciji, premijer Plenković naveo je podatak da će čak 78 posto birača, odnosno četiri petine birača, ostati u izbornim jedinicama u kojima su trenutno.
Za samo 22 posto birača mijenja se izborna jedinica, dodao je.
Predstavio je i trenutna odstupanja prema službenom registru birača, pri čemu je prosjek birača po izbornoj jedinici 365.506 birača – u 1. izbornoj jedinici -6,59 posto, u 2. izbornoj jedinici 6,53 posto, u 3. izbornoj jedinici -5,33 posto, u 4. izbornoj jedinici -14,58 posto, u 5. izbornoj jedinici -7,35 posto, u 6. izbornoj jedinici -9,50 posto, u 7. izbornoj jedinici 12,20 posto, u 8. izbornoj jedinici, koja je jedina u okvirima postojećeg zakona, 1,74 posto, u 9. izbornoj jedinici 14,02 posto te u 10. izbornoj jedinici 8,87 posto.
Ubuduće najveće odstupanje bit će u 10. izbornoj jedinici i to od samo 2,2 posto
U budućoj arhitekturi izbornih jedinica najveće odstupanje od prosjeka, koji je sada nešto niži – 364.664 birača, bit će 10. izbornoj jedinici i to 2,2 posto.
Najmanje birača bit će u I. izbornoj jedinici – 356.866, a najviše u 10. izbornoj jedinici – 372.712.
“Izrazito mala odstupanja, koja u potpunosti novu arhitekturu izbornih jedinica stavljaju u zakonit kontekst onoga što je trenutno propisano, a to je plus-minus 5 posto. Dakle, ovo je najbliže onome da imamo praktički do u glas jednak broj birača po izbornoj jedinici, a što je, naravno, nemoguće”, rekao je.
Nastojali su, dodao je, upravo zbog budućih demografskih trendova da izborne jedinice budu sa što sličnijim brojem birača, kako bi se osiguralo da ovaj sustav ne doživi velike modifikacije već za godinu dana.
“Zato je zadatak nas kao predlagatelja i Sabora kao zakonodavca da uoči idućih parlamentarnih izbora donesemo strukturu izbornih jedinica koje će, i kad se izbori budu stvarno održavali, biti u zakonskim okvirima od +/- pet posto”, naglasio je premijer Plenković.
Premijer Plenković naglasio je i da geografska struktura Hrvatske, odnosno njezin oblik, na određeni način uvjetuje izgled izbornih jedinica.
Novi izgled izbornih jedinica
Predstavljajući izgled novih izbornih jedinica, počeo je od desete u kojoj su Dubrovačko-neretvanska županija i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.
U devetoj izbornoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske županije, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.
Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, ali je riječ o dijelovima Hrvatske koji imaju najveći efekt depopulacije – cijela Ličko-senjska županija, sjeverni dio Zadarske županije, dijelovi Primorsko-goranske županije, cijela Karlovačka županija te zapadni i sjeverni dijelovi Sisačko-moslavačke županije.
Osma izborna jedinica uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određeni gradovi i općine u Primorsko-goranskoj županiji.
Peta izborna jedinica obuhvaća, kao i do sada, tri slavonske županije – Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska te istočni dijelovi Sisačko-moslavačke županije.
U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.
Druga izborna jedinica obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke županije te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba.
Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.
Šesta izborna jedinica obuhvaća zapadni dio grada Zagreba te dijelove Zagrebačke županije.
Prva izborna jedinica predstavlja središnje četvrti grada Zagrebu, Veliku goricu i još nekoliko općina.
Najveća promjena u Zagrebu, umjesto na dosadašnje četiri podijeljen je na tri izborne jedinice
Najveću promjenu ova modifikacija, kazao je premijer Plenković, unosi u sam grad Zagreb, koji je umjesto na četiri izborne jedinice, sada podijeljen na tri izborne jedinice.
Tako sada Zagreb potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.
Time se, primjerice, otklanja prigovor da stanovnici gradske četvrti na Jarunu ili u Brezovici glasuju s biračima koji su na obali Jadranskog mora.
“Ostali smo na razmjernom modelu izbornoga sustava s deset izbornih jedinica i sa zaista minimalnim korekcijama onoga što nam je bilo na umu i što, po mom dubokom uvjerenju, osigurava ravnopravnost svih političkih stranaka koje sudjeluju u političkoj utakmici”, poručio je predsjednik Vlade.
Dodao je kako nema nikakve nekoherentnosti geografskog karaktera, a riješen je problem demografskoga deficita, odnosno suficita kod ranijih izbornih jedinica.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica potom je detaljno elaborirao izmjene u svakoj pojedinoj izbornoj jedinici.
“U odnosu na sadašnje izborne jedinice, značajno smo spustili odstupanja koja su sada minimalna tako da nam je u ovom prijedlogu najviše odstupanje 2,20 posto”, istaknuo je ministar Malenica dodavši da će svi koji žele imati prigodu ostaviti svoj doprinos, mišljenje i komentare u javnoj raspravi i raspravi na relevantnim saborskim odborima.
Izvor: Vlada RH
