Još uvijek su u masovnoj primjeni prešutna prekoračenja – inačica dopuštenih prekoračenja s proizvoljnim kamatama koje nadmašuju zakonske limite za dopuštene minuse, piše Večernji list, ističući da takve minuse koristi 1,765.136 građana.
To je samo 16.176 manje nego ljetos kad ih je bilo 1,781.312, a Hrvatska narodna banka intervenirala je tražeći da banke smanje cijenu njihova korištenja koja je u prosjeku 30 posto veća nego kod standardnih ‘minusa’.
Prije pola godine oko tog su se problema tresla brda, a prema aktualnim brojkama još se nije rodio ni – miš. HNB i Ministarstvo financija, prema informacijama iz HNB-a, prihvatljivo rješenje još traže.
Pomutnju je ovih dana izazvala i izjava bivšeg ministra financija Borisa Lalovca koji je, komentirajući situaciju oko vile do koje je viceguverner HNB-a Roman Šubić došao kupnjom od agencije za naplatu potraživanja, spomenuo da će agencije za naplatu uskoro vjerojatno početi s prodajom dopuštenih minusa na tom nereguliranom tržištu.
Iznenađuje da bivšem ministru financija nije poznato da banke to već rade godinama. Večernjak je i ljetos pisao o slučaju prodaje duga po dopuštenom prekoračenju Marija Andrijevića B2 Kapitalu nakon što mu je banka odobrila prekoračenje koje nije ni tražio, a nakon toga iz njega naplatila rate kredita u “švicarcima”.
U zadnjih pet godina, prema podacima HNB-a, banke su prodale ukupno oko pet milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja agencijama za naplatu, a od toga se gotovo pola milijarde, odnosno 483 milijuna kuna, odnosi na dugove po dopuštenim prekoračenjima.
Rekordan je iznos prodan 2017. – 313 milijuna kuna, dok je lani do rujna, dokad HNB raspolaže podacima, prodano samo 15,6 milijuna kuna takvog duga, piše novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner.
