Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tijekom tri sezonska mjeseca, lipnja, srpnja i kolovoza, ostvario je prihod od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje od gotovo 6,8 milijardi kuna, piše Jutarnji list.
U odnosu na isti period prošle, 2021. godine, riječ je o povećanju od gotovo milijardu kuna – lani je uplaćeno 5,8 milijardi. Nešto manji prihodi bili su u pandemijskoj 2020.godini, kada je od doprinosa HZZO uprihodio 5,2 milijuna kuna.
Kada se, pak gleda petogodišnje razdoblje, 2018. godine za tri ljetna mjeseca na račun HZZO-a od doprinosa je sjelo 5,13 milijardi kuna, odnosno 1,6 milijardi kuna manje nego ove godine.
Budući da je broj sezonaca, kažu nam u turističkom sektoru, ove godine jednak kao i prijašnjih godina – oko 100.000, ovakav rast prihoda od doprinosa vjerojatno ukazuje da su sezonski radnici ove godine u znatno većoj mjeri prijavljeni nego prije.
To je pak posljedica češćih inspekcija, ali i manjka radne snage. Osim sezonskih radnika, na povećanje prihoda bez sumnje je utjecalo i ukupno povećanje broja zaposlenih od 3 postotna poena u godinu dana te rast bruto prosječne plaće, koja je u lipnju na godišnjoj razini bila 8,5 posto viša u odnosu na lani.
“Više je ovdje uzroka. Jedan je i to što su poslodavci plaćali doprinose, jer je potražnja za radnicima bila veća od ponude pa su i davali veće plaće i uredno podmirivali doprinose. Osim toga, ukupan broj radnih sati je u sezoni obično veći pa su i plaće veće”. kaže dr. Maja Vehovec, umirovljena znanstvena savjetnica Sveučilišta u Rijeci.
Iz ovih brojeva se, napominje, ne može razlučiti koliko je bio točno efekt sezonskog zapošljavanja, a koliki efekt rasta zapošljavanja izvansezonskog utjecaja, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.
