Republika Hrvatska ima obvezu zbrinuti na tehnološki siguran, okolišno prihvatljiv i organizacijski učinkovit način institucionalni radioaktivni otpad (to je otpad nastao u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi na teritoriju Republike Hrvatske). Također, ima obvezu fizički preuzeti i na učinkovit i siguran način zbrinuti polovicu radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva, koji se skladišti u Nuklearnoj elektrani Krško.
O samom projektu uspostave Centra za zbrinjavanje RAO, kao i o onome što je do sada ostvareno, te kakva je svjetska praksa kod takvih projekata, razgovarali su mr. sc. Hrvoje Glamuzina, direktor Sektora u Fondu za financiranje razgradnje NEK, te vanjski suradnik Fonda dr. sc. Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju
Više o samom projektu uspostave Centra za zbrinjavanje RAO saznajte u nastavku.
Što je projekt uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i koje su aktivnosti do sad provedene na projektu?
Centar za zbrinjavanje RAO je ustrojstvena jedinica Fonda u sklopu koje su planirana postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Republike Hrvatske. U Centru je planirana uspostava središnjeg skladišta za institucionalni radioaktivni otpad (IRAO), te dugoročno skladište za nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) iz Nuklearne elektrane Krško, ističe direktor sektora Hrvoje Glamuzina.
Republika Hrvatska ima obvezu zbrinuti:
- institucionalni radioaktivni otpad (IRAO) – radi se o radioaktivnom otpadu koji nastaje radom u istraživanju, industriji, medicini, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi; i
- radioaktivni otpad (RAO) iz Nuklearne elektrane Krško – radi se o polovici radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva nastalog radom, a kasnije i dekomisijom nuklearne elektrane. Visoko radioaktivni otpad (VRAO) i istrošeno nuklearno gorivo (ING) neće biti skladišteno u Centru, jer zbrinjavanje takve vrste otpada zahtijeva drugačije načine skladištenja.
U Republici Hrvatskoj se institucionalni radioaktivni otpad (IRAO) nastao zadnjih 60-ak godina skladišti u dva interna skladišta. Jedno je u sklopu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), a drugo u sklopu Instituta Ruđer Bošković (IRB). Oba skladišta su sanirana i zatvorena, a institucionalni otpad se skladišti na mjestu nastanka dok se ne riješi pitanje njegovog zbrinjavanja na nacionalnoj razini, pojašnjava direktor sektora Hrvoje Glamuzina.
Postojeća skladišta institucionalnog otpada su sanirana i zatvorena, a ostali institucionalni otpad se skladišti kod prouzročitelja (vlasnika) dok se ne riješi pitanje njegovog zbrinjavanja na nacionalnoj razini – u Centru. U ova dva skladišta se trenutno nalazi otprilike 11,5 m3 otpada, dok se ukupna količina institucionalnog otpada procjenjuje na najviše 100 m3. Procjene količina rađene su za period do 2060. godine, a uključuju i otpad nastao rušenjem postojećih skladišta.
Nacionalni program kao preferentnu lokaciju za uspostavu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada navodi lokaciju Vojno skladišnog kompleksa (VSK) Čerkezovac, smještenog u Općini Dvor, na južnim obroncima masiva Trgovske gore. Cijeli postupak opsežno je dokumentiran, a sam proces odabira lokacije pratili su stručnjaci za radioaktivni otpad iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Projekt uspostave Centra za zbrinjavanje RAO provodi se pod nadzorom Europske komisije i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Status te lokacije definiran je kao dugoročno neperspektivna lokacija za Ministarstvo obrane i Oružanih snage Republike Hrvatske. Stoga je Fond za financiranje razgradnje NEK 31. ožujka 2020. godine od Ministarstva zaštite okoliša i energetike na korištenje dobio lokaciju bivšeg vojnog skladišta „Čerkezovac“ u Općini Dvor.
Direktor Sektora Hrvoje Glamuzina dalje objašnjava kako će se u Centru skladištiti nisko i srednje radioaktivni otpad u krutom stanju. Otpad za koji je planirano zbrinjavanje ne Čerkezovcu će prije skladištenja biti obrađen, stabiliziran i kondicioniran prema najboljim svjetskim praksama u jednom od pogona za obradu radioaktivnog otpada u inozemstvu kako bi se spriječila migracija radionuklida u okoliš. Također, višestruke inženjerske barijere će onemogućiti migraciju tvari iz paketa RAO-a u zgradu skladišta, a i dalje u okoliš. Sav otpad će biti u krutom stanju, te neće biti tekućih ili plinovitih faza. Visoko radioaktivni otpad (VRAO) i istrošeno nuklearno gorivo (ING) neće biti skladišteno u Centru, jer zbrinjavanje takve vrste otpada zahtijeva drugačije načine skladištenja.
Za potrebe skladištenja IRAO-a na lokaciji Centra rekonstruirati će se dva postojeća polu-ukopana skladišta; jedno će se koristiti kao prijemna građevina, a drugo kao skladišna građevina. U prijemnoj građevini nije predviđeno skladištenje IRAO-a, već će se u njoj provoditi prihvat i provjera sukladnosti paketa otpada s kriterijima prihvata otpada u Centar.
Za potrebe dugoročnog skladištenja NSRAO-a iz NE Krško na lokaciji Centra predviđa se gradnja jedne nove građevine. Bit će to jednostavna i jednoprostorna armiranobetonska građevina s upravljačkim i pomoćnim prostorima. Skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada je površinski tip skladišta i biti će veličine cca jednog nogometnog igrališta.
Tijekom 2021. i 2022. godine za potrebe izrade studije utjecaja na okoliš provedeno je niz istraživačkih radova (geoloških, hidroloških, geomorfoloških, ekoloških, seizmoloških, ali i ostalih istraživačkih radova) na lokaciji Centra. Provedenim istraživanjima utvrđeno je da je lokacija Čerkezovac seizmički slabo aktivna iako se nalazi u blizini seizmički puno aktivnijeg područja gdje se mogu dogoditi potresi kao što se dogodio potres u Petrinji 2020. godine.
Nadalje, provedeno je mjerenje nultog radiološkog stanja, ističe direktor Sektora, Hrvoje Glamuzina. Ono nam služi kao početna točka gdje smo utvrdili koja je mjerena prirodna (postojeća) radioaktivnost okoliša. Nakon što se Centar uspostavi, predviđeno je stalno praćenje radioaktivnosti na površini paketa RAO-a, unutar skladišta, na samoj ogradi Centra, te u okolini Centra. Rezultati praćenja radioaktivnosti u okolini Centra, u jednakim rasponima kao i tijekom određivanja nultog radiološkog stanja, dokaz su da nema nikakvog zagađenja.
U razdoblju od 2022. do 2024. godine izrađena je projektna dokumentacija i sigurnosne studije koji su potrebni za lokacijsku dozvolu.
Potkraj 2024. dovršen je prijedlog Studije utjecaja na okoliš, te je studija upućena na pregled neovisnim stručnjacima. U ovoj godini planirano je započeti s postupkom procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) u sklopu kojega će se održati javne rasprave te će studija biti dostupna javnosti, a na koju će stručna javnost moći dati mišljenje.
Važno je naglasiti da se izrada tehničke dokumentacije provodi uz stalni nadzor domaćih i inozemnih stručnjaka, kao i nadzor Međunarodne agencije za atomsku energiju, zaključuje direktor Sektora Hrvoje Glamuzina.
Zašto je projekt uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada važan za Republiku Hrvatsku?
Republika Hrvatska mora riješiti trajno odlaganje radioaktivnog otpada. Mi smo jedina članica EUROATOM-a koja to pitanje nema riješeno na odgovarajući način. Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori je civilizacijska nužnost za Republiku Hrvatsku, ističe stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić. Postojeća praksa zbrinjavanja radioaktivnog otpada koja se provodi u našoj državi nije dobra, jer se otpad drži u privremenim skladištima, kako u gradu Zagrebu, tako i u drugim gradovima Republike Hrvatske. To je kao da imate obitelj koja iz svog kućanstva ne iznosi otpad, nego sav otpad koji proizvede u svom prostoru, čak i tjelesni otpad, ostavlja u kutu sobe i to čuva kao relikviju. Znači govorimo o jednoj potpuno besmislenoj situaciji, i nećete naći takvu obitelj na čitavoj planeti. Upravo zato moramo radioaktivni otpad zbrinuti na odgovarajući način, u na jednom mjestu, u centralnom nacionalnom skladištu. Također, tu imam potrebu napomenuti i demantirati sve najave kako će to skladište biti nekakav radioaktivni Jakuševac, gdje će bilo tko moći doći i neki radioaktivni izvor samo izbaciti na ledinu. Dakle, to se neće dogoditi i to se ne smije dogoditi, jer to zabranjuju i pravila EUROATOM-a, kao i pravila Međunarodne agencije za atomsku energiju. Svi radioaktivni izvori moraju biti zbrinuti u odgovarajućim olovnim kontejnerima, koji su u kontejnerima od nehrđajućeg čelika, i dalje u betonskim blokovima. Također, i sa stanovišta sigurnosti, u slučaju terorističkog napada, lokacija Čerkezovac je daleko sigurnija lokacija za razliku od privremenih skladišta na kojima se trenutno nalazi radioaktivni otpad.
Analizirajući i geološku kartu Hrvatske, također dolazimo do zaključka kako je lokacija Čerkezovac idealna lokacija skladišta, još jednom potvrđuje stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić.
Lokacija je dovoljno udaljena od naselja, čvrsta je stijena, dakle nije kraški teren, nema podzemnih voda, te je i sa stajališta potresnog uvjeta najsigurnija. Uz Moslovačku goru, Trgovska gora je lokacija na kojoj je veliki potres najmanje vjerojatan. To se odnosi i na vrlo rijetke potrese, one koji se događaju jednom u 10.000 godina. Iako neki navode kako je ta lokacija blizu Petrinjskog rasjeda, stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić napominje kako je taj isti rasjed bliži svim privremenim skladištima radioaktivnog otpada u Zagrebu, nego samoj Trgovskoj gori. Ističe i kako su ista ta privremena skladišta u Zagrebu samo na par kilometara udaljenosti od geološkog rasjeda podno Medvednice koji je isto potresno područje.
Dakle, iz čitavog niza razloga je odabrana baš ova lokacija, pri čemu se pratila procedura Međunarodne agencije za atomsku energiju, i temeljem njihovih kriterija i pravila provela se eliminacija ostalih lokacija koje nisu zadovoljavale navedene kriterije koji su idealni za tu namjenu, ističe stručnjak Tonči Tadić.
Kada je planirana uspostava Centra za zbrinjavanje RAO i što to znači za lokalnu zajednicu Općine Dvor?
Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja RAO-a, II-ja i ING-a krajem 2018. godine, a Zakonom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti Fondu je dodijeljena odgovornost za osnivanje i upravljanje Centrom za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Centar za zbrinjavanje RAO je ustrojstvena jedinica Fonda u sklopu koje se nalaze postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Republike Hrvatske, objašnjava direktor Sektora, Hrvoje Glamuzina.
Republika Hrvatska je Bilateralnim ugovorom preuzela odgovornost za zbrinjavanje svog dijela radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško. Ispunjenje ugovora prati Međudržavno povjerenstvo Vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije koje je kao rok preuzimanja nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško odredilo 2028. godinu.
Suradnja sa lokalnom zajednicom Općine Dvor je vrlo aktivna i u nju se ulaže puno vremena i resursa, istaknuo je direktor Sektora Hrvoje Glamuzina.
U Tehničkom muzeju u Zagrebu od 2016. godine postojao je Info kutak o radioaktivnom otpadu koji je proširen i nadopunjen novim sadržajima i od 2022. godine djeluje kao Info centar o radioaktivnom otpadu. 2022. godine otvoren je Info centar o radioaktivnom otpadu i u Dvoru. Cilj uspostave Info centra je pružanje cjelovitih informacija različitim dobnim skupinama na pristupačan i razumljiv način, te uključivanje javnosti u tijek projekta uspostave Centra za zbrinjavanje RAO. Sa lokalnom zajednicom na području Općine Dvor provodimo nekoliko projekata. Osim provedene studije istraživanja razvojnih mogućnosti Općine Dvor, u suradnji sa Agronomskim fakultetom u Zagrebu organiziramo niz radionica vezanih uz poljoprivredu i obradu zemlje. U suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije organiziramo preventivne preglede, ispitujemo kvalitetu bunarske vode, kao i vode za piće, a imamo i čitav niz aktivnosti usmjerenih unaprjeđenju zdravstvenih usluga na području Općine Dvor. Također, nekoliko puta godišnje Fond organizira studijska putovanja za lokalnu zajednicu u postrojenja zbrinjavanja radioaktivnog otpada i nuklearne elektrane. Studijska putovanja namijenjena su upoznavanju lokalnog stanovništva s radom nuklearnih elektrana i procesima zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Prilikom studijskih putovanja lokalnom stanovništvu omogućeno je i upoznavanje s lokalnom zajednicom na čijem teritoriju je postrojenje, te razmjena iskustava o suživotu s postrojenjem koje se posjećuje. Organizirali smo posjete skladištu nisko i srednje radioaktivnog otpada u Mochovcama u Slovačkoj, zatim smo posjetili Nuklearnu elektranu Dukovany u Češkoj, kao i odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada Bátaapáti u Mađarskoj. U više navrata smo lokalnu javnost vodili i u Nuklearnu elektranu Krško kao i u skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada Brinje u Sloveniji.
Jedna od aktivnosti na koju smo jako ponosni, a s kojom smo započeli prošle godine, je projekt dodjele donacija na području Općine Dvor. Prošle godine smo dodijelili 148.000, 00 eura, a ove godine dodjeljujemo iznos od 200.000,00 eura.
Ove godine očekujemo i donošenje Uredbe kojom će lokalnoj zajednici dodijeliti financijska naknada zbog korištenja zemljišta za potrebe uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Ta sredstva će općina koristiti za podizanje kvalitete života i gospodarski razvitak zajednice, a detalji o iznosu i načinu raspodjele sredstava će biti poznati nakon donošenja Uredbe.
Kakva je praksa u svijetu kod uspostave ovakvih Centara i možete li navesti neke primjere?
Svjetska praksa kod uspostave ovakvih centara je ista kao i u Hrvatskoj. Dakle, govorimo o pažljivom višegodišnjem razdoblju istraživanja najbolje lokacije koja udovoljava brojim kriterijima. To su geološki, geofizički, klimatološki uvjeti, udaljenost od naselja, dostupnost područja za prijevoz kamionom, kako bi se otpad sigurno dopremio do centra. Poštuju se sve procedure koje su propisane od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju, a također je i čitav projekt, kako u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, pod nadzorom iste agencije. Hrvatska ima jedinstvenu priliku napokon riješiti svoje pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada u jednom centralnom nacionalnom skladištu, jednako kako to čine i sve ostale članice EURATOM-a. Podsjećam još jednom na poražavajuću činjenicu da smo mi jedina članica EUROATOM-a koja to pitanje još uvijek nema riješeno, napominje stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić.
Svako od tih centralnih nacionalnih skladišta u svijetu ima dobru komunikaciju sa lokalnom zajednicom. Sve lokalne zajednice na čijem teritoriju su uspostavljena takva skladišta su prosperirale od blizine takvog skladišta, zaključuje gosp. Tadić.
