U posljednjih mjesec dana umrlo je gotovo dvjesto osoba zaraženih covidom, tjedno se bilježi više tisuća novooboljelih od covida i gripe, pa su hitni prijemi u bolnicama iznimno opterećeni, a telefonske linije obiteljskih liječnika zakrčene.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) kažu da se preko četiri tisuće novooboljelih od covida tjedno prijavi u registar zaraznih bolesti. U posljednjih mjesec dana evidentirano je 188 umrlih od i sa koronom.
Povećan interes za cijepljenje protiv hripavca
I broj je slučajeva gripe u porastu, do sada je evidentirano 858 oboljelih, najviše među djecom predškolske dobi.
Što se tiče hripavca, do sada je prijavljen 4151 slučaj. Među zagrebačkim je tinejdžerima oko 41 posto svih slučajeva. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 21 posto, Zagrebačka županija s devet posto i Primorsko-goranska županija sa šest posto prijava. U HZJZ-u navode i da je zbog postojeće situacije povećan interes za cijepljenje protiv hripavca.
Tijekom božićnih blagdana hitni odjeli u bolnicama, posebno pedijatrijski, bili su zagušeni pacijentima, potvrdio je Hini predstojnik Klinike za infektivne bolesti Ivan Puljiz.
Puljiz kaže da na Zaraznoj pregledaju dnevno i do 250 pacijenata s respiratornim infekcijama. Hripavac je prisutan najviše kod djece, a s covidom i gripom dnevno se hospitalizira dvadesetak novih pacijenata, većinom starije dobi i kroničnih bolesnika. Najveći broj pacijenata ipak se liječi preko dnevne bolnice. “Iako su čekaonice pune, hitni pacijenti ne čekaju”, ističe Puljiz.
Na hitnu po pomoć jer nema dežurstava u domovima zdravlja
Upozorava da čepove i dugosatna čekanja na Hitnoj najviše stvaraju pacijenti koji nemaju indikacije za dolazak u bolnicu, već su trebali biti zbrinuti u domovima zdravlja. “Ovakva čekanja viđamo svake godine u ovo vrijeme, apeliramo na pacijente da ne dolaze odmah u bolnicu ako nemaju komplikacija”, poručuje Puljiz.
Slična je situacija i na hitnom prijemu KBC-a Zagreb, potvrdio je pročelnik Ivan Gornik. Čekanje, kaže, ovisi o dobu dana. Ponekad se čeka duže, ali to nije pravilo. U zadnjih deset dana hospitalizirali su oko sto pacijenata s respiratornim infekcijama, a trenutno ih 12 čeka na krevet, većinom s komplikacijama gripe i covida.
Gornik ističe i kako je protiv kvalifikacije da pacijenti dolaze “bez veze na hitnu”. Ljudi, kaže, traže pomoć, a sustav je tako posložen da nemaju kamo drugdje, odnosno pacijent nije kriv što dom zdravlja nema dežurstva.
Izniman je pritisak i na hitnom prijemu Klinike za dječje bolesti, najviše zbog gripe i respiratornog sincicijskog virusa, te i dalje ima puno djece s hripavcem, kaže ravnatelj Goran Roić.
“Opterećenje na hitnom prijemu utječe na vrijeme čekanja na pregled. Dio pacijenata, pretežno dojenčadi i male djece s izraženijim kliničkim simptomima, zahtijeva hospitalizaciju. Kapaciteti pulmološkog odjela su preopterećeni, pa smo aktivirali dodatne kadrovske i smještajne kapacitete kako bismo osigurali potrebnu skrb za sve naše male pacijente”, rekao je Roić Hini.
Što se tiče domova zdravlja, njihove čekaonice ipak nisu toliko opterećene jer su se pacijenti navikli obiteljske liječnike kontaktirati najprije telefonom ili društvenim mrežama. “Telefoni su nam ovih dana zakrčeni zbog respiratornih infekcija koje su u 80 posto slučajeva uzrokovane virsom”, kaže obiteljska liječnica iz Varaždinske županije Zrinka Huđek Leskovar.
Najviše je pacijenata sa simptomima gripe i covida, te tinejdžera i djece s adenovirusom. Savjet je da pacijenti ne dolaze odmah liječniku nakon što uoče simptome respiratorne infekcije. Ako nema drugih teških simptoma, treba ostati kod kuće tri do pet dana. U slučaju temperature praćene osipom i glavoboljom, povraćanja i lošeg općeg stanja, treba odmah potražiti liječničku pomoć.
