Hrvatski OPG-ovi trebaju hitno rasterećenje administrativnih procedura i jasnije zakonodavne okvire kako bi povećali konkurentnost i razvili dopunske djelatnosti. To je glavni zaključak okruglog stola održanog u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog agroekonomskog društva i Agronomskog fakulteta, koji je okupio više od stotinu stručnjaka i poljoprivrednika iz cijele zemlje.
Hrvatska je jedna od rijetkih članica EU koja ima poseban Zakon o OPG-u kao lex specialis, uveden 2018. godine, čime je stvoren hibridni status između OPG-a i obrta. Prema najnovijim podacima APPRRR-a, u Hrvatskoj djeluje oko 111 tisuća OPG-ova i 38 tisuća SOPG-ova, koji čine čak 96% svih poljoprivrednika. No, dopunskim djelatnostima bavi se tek 3.336 OPG-ova, odnosno svega 2,2%, što je više nego dvostruko manje od europskog prosjeka od 5%.
EU najavljuje smanjenje kontrola – Hrvatska još traži rješenja
Eurozastupnik Marko Vešligaj upozorio je da je hrvatski zakonski okvir u praksi opteretio male proizvođače umjesto da im olakša poslovanje.
„Zakon uvodi brojna administrativna opterećenja i nerijetko koči razvoj malih proizvođača. EU je prepoznala potrebu olakšavanja administracije pa se od iduće godine uvode novi iskoraci – ograničavanje službenih kontrola, ukidanje godišnje revizije učinka i sprječavanje ponovljenih inspekcija unutar iste godine“, rekao je Vešligaj.
Ministarstvo: Dopunske djelatnosti jačaju otpornost sela
O stanju u Hrvatskoj govorio je Dalibor Janda, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku u Ministarstvu poljoprivrede.
„Zakon omogućuje OPG-ovima da, prema vlastitim potencijalima, upišu jednu ili više dopunskih djelatnosti. Time se jača ekonomska otpornost ruralnih područja te potiče poduzetništvo na selu. Nadamo se da će sve više poljoprivrednika prepoznati te prilike“, istaknuo je Janda.
Agroturizam i proizvođači: Papirologija nas guši
Velik interes izazvala su izlaganja predstavnika udruga i samih poljoprivrednika, osobito onih iz agroturizma, prerade ulja, sira i mlijeka.
Aleksandra Kuratko Pani iz Udruge ruralnog turizma naglasila je da je previše birokracije najveća kočnica razvoja dopunskih djelatnosti:
„Naša istraživanja pokazuju da papirologija i komplicirani postupci odvraćaju OPG-ove od bavljenja dopunskim djelatnostima. Zatražili smo od saborskog Odbora za poljoprivredu pokretanje postupka vrednovanja Zakona i podzakonskih akata jer ugrožavaju razvoj seoskog turizma i proizvodnju zaštićenih proizvoda.“
Iz Udruge upozoravaju i na koliziju postojećeg Zakona s propisima Ministarstva turizma i sporta, dok je Jakša Najev iz PZ Marina naglasio da Zakon nije usklađen ni s mišljenjem Europske komisije.
„Komisija smatra da proizvodnja ekstra djevičanskih i djevičanskih maslinovih ulja nije prerada, već primarna poljoprivredna proizvodnja. Usklađivanje zakonodavstva s time još uvijek čekamo“, dodao je Najev.
Zaključak
Struka se složila: dopunske djelatnosti imaju ogroman potencijal, no bez rasterećenja administracije i usklađivanja zakonskih okvira – poljoprivrednici će ga teško ostvariti. Očekuje se da će preporuke s ovog okruglog stola potaknuti hitne promjene u zakonodavstvu kako bi hrvatski OPG-ovi konačno dobili uvjete kakve imaju njihove europske kolege.
