Zastupnici su podržali proglašenje 3. svibnja novim spomendanom – Danom sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, čemu je prethodila žustra rasprava lijeve i desne oporbe zbog zaključka Kluba DOMiNO-a i Suverenista da se ukine Dan antifašističke borbe kao blagdana.
Vlada je na prijedlog Ministarstva branitelja taj datum predložila jer je 3. svibnja 1992. u Slavonskom Brodu ubijeno najviše djece u jednom danu u Domovinskom ratu, njih šestero, od kojih je najmlađe imalo samo 20 mjeseci.
“Taj je dan upamćen kao najkrvaviji ratni dan u povijesti Slavonskog Broda. Tijekom Domovinskog rata, za vrijeme velikosrpske agresije, poginulo je više od 400 djece, a u Slavonskom Brodu 28 djece, što je najveći broj poginule djece u nekoj jedinici lokalne samouprave”, navodi se u prijedlogu Zakona.
Uvođenje novog spomendana podržalo je 127 zastupnika, a dvoje ih je bilo ‘protiv’, a prije donošenja ovih izmjena uslijedila je žustra rasprava između lijeve i desne oporbe zbog zaključka koji je podnio Klub zastupnika DOMiNO-a i Hrvatskih suverenista kojim su tražili od Vlade da ukine državni blagdan 22. lipnja kada se obilježava Dan antifašističke borbe.
Moderna i suvremena RH, tvrde zastupnici ovog Kluba, nastala je nasuprot jugokomunističkoj naravi 22. lipnja.
Krešimir Čabaj (DOMiNO) zatražio je uoči glasanja stanku i istaknuo kako bi, ako već obilježavamo Dan antifašističke borbe, trebalo izdvojiti ime Andrije Hebranga, “čovjeka koji se iskreno borio za hrvatske interese i zalagao da Boka Kotorska i Srijem uđu u sastav RH pa su ga zbog toga ubili u beogradskom kazamatu ili, kako to komunisti kažu, objesio se o radijator”. Jesu li to ti antifašisti što ubijaju Hrvate koji se usude pisnuti, pitao je.
“Iako se lijeva falanga već digla na noge u obrani svojih stavova, mi smo detaljno proučili sve države u Europi, obilježava li itko antifašizam kao nacionalni blagdan – ne slavi ga nitko. A zemlje koje ga obilježavaju čine to 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Lijevu oporbu pitam, za koji ste vi antifašizam – Hebrangov ili Titov i Rankovićev”, poručio je.
Žustra rasprava zbog traženja da se ukine Dan antifašističke borbe
Hrvatska je po Ustavu zasnovana na antifašističkim temeljima i zbog toga se u Hrvatskoj slavi Dan antifašističke borbe, uzvratio je SDP-ov Peđa Grbin.
Njegov stranački kolega Ranko Ostojić dodao je kako je 9. svibnja Dan Europe i Dan borbe protiv fašizma.
“Toliko oko toga tko i kako gleda na taj fašizam. Nemojte govoriti o stotinama tisuća ubijenih nakon rata, sjetite se samo svih onih Hrvata koji su dali život za slobodu ove Hrvatske, ako već hoćete, Tuđmanovih partizana”, rekao je.
Ne samo zbog Ustava, mi se antifašizma i Dana antifašističke borbe nikada nećemo odreći, naglasio je zastupnik Možemo! Damir Bakić.
“Kolega Čabaj nije, koliko sam shvatio, dovodio u pitanje antifašizam kao vrijednost, govorio je o razlikama Hebranga i Tita, iznio je svoje mišljenje, s njime se možete slagati ili ne, a to što biste vi začepili ljudima usta da se o tome ne govori, to je druga stvar”, ustvrdio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, nakon čega su mu zastupnici HDZ-a zapljeskali.
Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) poručio je lijevim zastupnicima da nitko od njih ne traži da se odreknu antifašizma, već da se samo očekuje da osude zločine koji su ti antifašisti počinili nakon Drugog svjetskog rata.
“Bakić omalovažava zastupnike i hrvatski narod. Zločine pod krinkom antifašizma su fašističke metode, simboli – zvijezda petokraka, zajedno sa četničkom kokardom, koja je antifašistički simbol, je napala Hrvatsku i Domovinski rat i branitelji su antifašisti jer su se borili za slobodu Hrvatske i vi, kolega Bakiću, uživate dobrobiti u ovome Saboru”, izjavio je Mostov Miro Bulj.
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava istaknuo je kako su oni protiv svih totalitarnih režima te, sukladno tome, ne podržavaju ukidanje Dana antifašističke borbe, “ali s jasnom distinkcijom da pod tim pojmom propagirati komunizam je nešto od čega se, jednako tako, ograđujemo”.
“Dok smo se mi u Vukovaru borili protiv petokrake i kokarde, neki od predlagatelja su još uvijek nosili petokraku i kleli se u Tita i partiju. Slažem se da je bilo puno zločina nakon Drugog svjetskog rata, ali ako ćemo o praznicima, mi više vjerujemo procjeni prvog hrvatskog predsjednika nego nekih kvazi desničara”, dodao je Tomislav Josić (DP).
Nezavisni Nino Raspudić pozvao je kolege da ovu raspravu ostave za neku drugu priliku i fokusiraju se na uvođenje novog spomendana.
“Postigli smo konsenzus da uvedemo spomendan 30 godina od rata na ubijenu nevinu djecu u Domovinskom ratu. Ovo jest važna rasprava, ali predlažem da je napose provedemo. 22. lipnja je apokrifni datum koji bi trebalo obilježavat u Muzeju prekinutih veza jer je tada pukla ljubav između komunista i nacista, no ostavimo to za drugu priliku, danas su djeca u fokusu”, kazao je.
Pavliček (Suverenisti), također je podnio Zaključak kojim je zatražio od Vlade da se u kalendar spomendana uvede i 23. svibnja kao Dan oca domovine Ante Starčevića, no niti jedan od ova dva zaključka nisu prošla. Ukidanje Dana antifašističke borbe podržalo je tek šest zastupnika, a 120 glasalo je ‘protiv’ dok je Pavličekov prijedlog dobio 15 glasova ‘za’ i 68 ‘protiv’.
