Objavljeni konačni rezultati državne mature pokazali su da je pravo upisa na neki od studija u ljetnom upisnom roku za predstojeću akademsku godinu ostvarilo 23.540 kandidata i kandidatkinja, što je u odnosu na prošlu godinu gotovo 2000 kandidata manje.
Najveći interes maturanata bio je za studij glume na Akademiji dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, fizioterapiju na Odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, te sestrinstvo na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Nakon objave konačnih rang-listi ostalo je slobodno nešto više od 17 634 mjesta koja će se moći popuniti u jesenskom roku.
Oko 5 394 nezadovoljnih učenika uložilo je žalbe na rezultate ispita. Najviše prigovora bilo je za Hrvatski jezik, zatim Matematiku, Biologiju i Kemiju. Najviše ispita sa 100 posto točnih odgovora, njih 19, dobiveno je iz više razine matematike, zatim iz fizike devet učenika, a najmanje iz kemije, geografije i hrvatskog jezika – po jedan učenik.
Veći postotak loših rezultata
Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja za N1 je komentirao rezultate državne mature.
“Ono što me ugodno iznenadilo je da su, unatoč tome što su to bile generacije iz vremena korone, rezultati bili bolji no što su ove godine. Ovo je posljednja generacija koja je imala ona tri puna mjeseca rad od kuće u doba korone, a ostalo su imali normalnu nastavu”, objasnio je.
Filipović kaže kako je bilo određenih odstupanja u predmetima, ali ako se gleda duže razdoblje trendovi su takvi da su rezultati u nekim predmetima lošiji, u nekim bolji. “Ove godine imali smo više predmeta s lošijim rezultatima, ali gledajući sveukupno, 2019. je bio rezultat približan kao i ove”, izjavio je za N1.
Problem (ne)čitanja lektira
Najviše loših rezultata bilo je iz esejskog zadatka ispita hrvatskog jezika.
“Ako se željelo kvalitetno napisati eseje, trebalo je pročitati lektiru. Jedan maturant je dao odgovor i rekao da njegova generacija sve više čita skraćene varijante lektire. Naši građani nedovoljno čitaju i kultura čitanja nije na nekoj razini, ali ovo nije toliko pitanje kulture čitanja nego pitanje zadovoljavanja standarda iz kurikuluma. Mi smo obznanili kojih će osam djela biti i ako je stvarno problem u godinu dana pročitati osam djela, onda ne znam”, poručio je Filipović.
Istaknuo kako unatoč neatraktivnosti radnje knjige, klasična djela književnosti treba zadržati u obaveznoj literaturi.
“Treba naći načina kako učenika zainteresirati, ali pitanje lektire je vječno pitanje, to je bilo u vrijeme moje gimnazije. Uvijek je pitanje jesu li naslovi zanimljiviji učenicima, ali neovisno o tome treba inzistirati o nekim klasicima jer je to pitanje opće kulture”, ustvrdio je.
Velik broj učenika nije položio maturu
Lošiji rezultati nego prije zabilježeni su kod strukovnih škola, ali Filipović kaže da je to očekivano.
“Mene više brine jedna druga stvar, a to je 886 gimnazijalaca koji nisu položili državnu maturu jer s time nisu stekli završnost svog četverogodišnjeg obrazovanja. Kod strukovnih škola, obrazovni je sustav dopustio neku vertikalnu prohodnost i svaki učenik može prijaviti državnu maturu”, rekao je.
