Sisački Odjel za kirurgiju efikasan i profesionalan

Brzom reakcijom spasili život pcijentici s tri ubodne rane u prsištu

133

Kirurške ambulante nisu ni izlazile iz zgrade kirurgije Opće bolnice “dr. Ivo Pedišić” Sisak, iako su sami odjeli nakon potresa 29. prosinca 2020. godine bili izmješteni u smanjenom opsegu i broju kreveta u zgradu ginekologije. Nije tada bilo kapaciteta primiti broj pacijenata koji su inače u programima te su pacijenti koji nisu mogli biti zbrinuti slain prema zagrebačkim ustanovama.

Zgrada kirurgije je relativno brzo sanirana, a liječnici su bez obzira na uvjete i okolnosti neprekidno radili koliko se moglo.

Medicinskog osoblja nedostaje, od liječnika po službama do pomoćnog osoblja pa se na Službi za kirurgije snalaze s kadrovima koje imaju. Kao i svugdje u Hrvatskoj, fluktuacija je kadrova, ljudi odlaze tamo gdje procjenjuju da će im biti bolje i teško je taj problem riješiti. Za kroničan nedostatak osoblja teško je pronaći rješenje kada jednostavno nema ljudi na raspolaganju ni na burzi rada.

U procesu educiranja su budući specijalisti vaskularne i dječje kirurgije te urologije.

Na odjelu se najčešće rade operacije onkološke kirurgije, debelog crijeva, želuca i kirurgija dojke.

Pročelnik Službe za kirurgiju Opće bolnice “dr. Ivo Pedišić” Sisak dr. Davorin Stojaković naglašava da svi djelatnici na odjelu izvrsno rade svoj posao, međutim često pacijenti ne razumiju da samu bolest nisu dali liječnici i da liječnici uvijek samo žele pomoći.

No i uz takve okolnosti sisački liječnici izveli su 23. srpnja nesvakidašnju operaciju.

Te subote, kasno poslijepodne, na hitni kirurški prijam dovezena je vozilom Hitne pomoći s ubodnim ranama u području prsišta i abdomena u hemodinamski lošijem stanju. Pacijentica je primljena u novu zgradu Objedinjenog hitnog bolničkog prijema gdje se skupio cijeli tim: spustio se anesteziološki tim na čelu s dr. Tonijem Tominićem i tehničarkom Vedranom Malović, a izvrsno je bilo i osoblje Objedinjenog hitnog bolničkog prijema.

“Mene su pozvali kao službujućeg kirurga i odmah smo vidjeli da s pacijenticom hemodinamski nešto nije u redu, odnosno da joj pada tlak. To je najhitnije stanje u kirurgiji. Vidjeli smo samo ubodne rane bez jasnog scenarija što se dogodilo. Napravili smo kompjutoriziranu tomografiju (CT) toraksa i abdomena gdje smo vidjeli da se slijeva krv u područje oko srca (tamponada perikarda) i tu doslovno imate minute za reakciju.”, prisjeća se specijalist Opće kirurgije Opće bolnice “dr. Ivo Pedišić” dr. Igor Vrga.

Pacijentica je izravno sa CT-a prevezena u operacionu salu gdje je pristupljeno operacionom zahvatu otvaranja prsišta i zbrinjavanja tri ubodne rane na kucajućem srcu. Nakon toga sanirane su i dvije ubodne rane na jetri. Kompletna operacija trajala je oko dva sata.

“To stanje je bilo nepovezivo za životom! Šivali smo kucajuće srce, neprestano nam je curilo sa strane. Anesteziolog je dodavao jako puno doza krvi. Dva puta je srce stalo, potpuno je prestalo s radom. Tu je uskočio i dr. Marin Puhanić koji je ručno masirao srce i vratili smo akciju. Nastavio sam sa šivanjem i ponovno je stalo srce. Jednostavno, pacijentica gubi puno krvi, a srce pumpa. Kao da sito šivate, a curi na rupe van… Nema otpora u srcu. Drugi put kad sam zašio, ponovno smo je vratili u život, stavio sam još jedan šav i onda je bila stabilna.”, ispričao je Vrga.

U ovoj nesvakidašnjoj operaciji presudni su bili brzina i borba, a i jedno i drugo bilo je na iznimno zavidnoj razini.

Pacijentica je odležala svoje i nastavila liječenje u drugoj ustanovi, a liječnici su nakon ove teške operacije s pozitivnim ishodom napravili nakon nje još dvije.

Usprkos svim problemima i nedaćama pa i medijskoj blokadi kada su u pitanju medicinski uspjesi i progresivni napretci, ova uspješna, efikasna i profesionalno odrađena operacija dokaz je da liječnici i medicinsko osoblje uvijek mogu pružiti zdravstvenu skrb u bilo kojem trenutku i to na iznimno visokoj razini.

Liječnici u Općoj bolnici “dr. Ivo Pedišić” Sisak slažu se da u bolnici sve funkcionira glatko jer se svi međusobno poznaju te da je to velika prednost jedne “male kuće” u Hrvatskoj.

 

(Tekst je financiran sredstvima Agencije za elektroničke medije temeljem Javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u elektroničkim publikacijama u 2022. godini)

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime