Polaganjem ruža i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja u Borovu, prijeratnom Borovu Selu, danas je obilježena 29. obljetnica ubojstva 12 pripadnika vinkovačke Specijalne jedinice policije.
Uslijed mjera za suzbijanja pandemije COVID-19 izostala je tradicionalna komemorativna svečanost, kao i mimohod Udruge specijalne policije proizašle iz Domovinskog rata od ulaza u Borovo do spomen-obilježja. Protokolom, izaslanstva koja su odavala počast, izmjenjivala su se svakih pola sata, a prvi su ruže na spomen obilježje položili i svijeće zapalili članovi obitelji i rodbine ubijenih redarstvenika.
U ime predsjednika Republike počast je odao posebni savjetnik predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković, Hrvatskog sabora saborski zastupnik Dražen Milinković, a Vlade potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
“U specifičnim okolnostima došli smo izraziti poštovanje dvanaestorici poginulih hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu. To je jedan od najvećih zločina u Domovinskom ratu i nije slučajno da su prve žrtve u Domovinskom ratu bili pripadnici policije”, izjavio je ministar Božinović dodajući kako je Domovinski rat specifičan i po tome što je prvi organizirani otpor agresoru pružila policija iz koje je kasnije nastala pobjednička Hrvatska vojska.
Počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odala su i izaslanstva brojnih udruga iz Domovinskim rata, jedinica lokalne uprave i samouprave te izaslanstvo SDP-a predvođeno predsjednikom Davorom Bernardićem.
Predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata “Krpelj” iz Vinkovaca, saborski zastupnik Stevo Culej, koji se novinarima obratio u ime udruge i obitelji ubijenih redarstvenika, rekao je kako je okupio tim ljudi i napravio raščlambu akcije u kojoj je u Borovu Selu na današnji dan 1991. ubijeno 12 pripadnika vinkovačke speciijalne policije, te nakon stotina informacija i dezinformacija, došao do onih “koji su bili junaci u ovoj priči, ali i onih koji nisu bili junaci, nego nešto drugo”.
“Da li ste ovdje ikad vidjeli zapovjednika koji je u to vrijeme bio zapovjednik dvanaestorice redarstvenika, da li ste vidjeli načelnika policije koji je u to vrijeme bio načelnik? Da li ste vidjeli ikoga tko vam je htio progovoriti o činjenicama o Borovu Selu, da je njih ovdje čekala zasjeda još mjesec dana ranije i to pod zapovjedništvom Milutina Todosijevića, jednog od majora četničkih pokreta i sve te informacije su se znale”, ustvrdio je Culej.
Rekao je i kako niti u MUP-u, niti u saborskim papirima nema nigdje “raščlambe” akcije u Borovu Selu.
“Nijedan dokument o akciji u Borovu Selu u MUP-u ne postoji, a posebno ne postoji dokument raščlambe te cijele akcije. Gdje su ti dokumenti i materijali? Ja na četiri mjesta imam raspoređene materijale koji nikada nisu bili viđeni. Dakle, sve ono što se ovdje činilo, činilo se da bi se zamračilo puno toga”, zaključio je Stevo Culej rekavši kako o događajima iz Borova Sela uskoro planira izdati i knjigu koja će, po njegovim riječim, biti neugodna za mnoge ljude.
Svetu misu za poginule redarstvenike u Župnoj crkvi Sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima služio je don Ivan Begović.
U Borovu je 2. svibnja 1991. iz zasjede ubijeno dvanaest hrvatskih redarstvenika nakon što su došli izbaviti dvojicu svojih kolega koje su tijekom redovite ophodnje u noći s 1. na 2. svibnja zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi.
Ubijeni su policajci Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.). U napadu su ranjena 23 policajca.
