Dolaskom sunčanih i toplih dana građani lijepo vrijeme koriste za obavljanje radova na otvorenom pa tako i za spaljivanja trave i korova na poljoprivrednim i drugim površinama. Tako su prošle, 2017. godine na području Policijske uprave sisačko-moslavačke evidentirana 342 požara, od kojih na otvorenim prostorima njih 224, a koji su zahvaljujući učinkovitoj i brzoj reakciji građana ili vatrogasaca ugašeni već u samom začetku te su izazvali male ili gotovo neznatne štete.
Od početka 2018. godine do sada, evidentirana su ukupno 43 požara, od čega njih devet na otvorenim prostorima.
Ovom prilikom upozoravamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare. Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote. Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga je nužno upozoriti na odgovorno ponašanje.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske apelira na građane da posebnu pozornost obrate na moguću pojavu izbijanja otvorene vatre u njihovoj okolini te na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, kao i da saznanja o tome odmah dojave policiji na broj 192 ili Službi za hitne slučajeve na broj 112.
Također pozivamo građane da dosljedno poduzimaju propisane sigurnosne mjere prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru te da poštuju odluku lokalne samouprave (županijske, gradske ili općinske) o spaljivanju korova, trave i drugog otpada biljnog porijekla, u kojoj su propisani uvjeti za spaljivanje.
Posebno podsjećamo na sljedeće:
– spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno je obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije;
– mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti;
– tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala te je mjesto spaljivanja potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje 5 metara;
– spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, smije napustiti to mjesto;
– zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću;
– zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem;
– ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja.
Napominjemo:
– Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15.000 tisuća kuna;
– Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od 1000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru;
Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
Samo savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu smanjit ćemo mogućnost izbijanja većih požara koji bi mogli imati i tragične posljedice.
