Sjednicu Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju je na nesvakidašnji način otvorila Tonka, prva hrvatska humanoidna robotica, dok je sjednici prisustvovao i Rinno, prvi humanoidni robot u potpunosti razvijen u Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako upravo ovakvi primjeri pokazuju da su mladi ljudi u Hrvatskoj uhvatili korak s digitalnom transformacijom, umjetnom inteligencijom i humanoidnom robotikom.
Na 3. sjednici Nacionalnog vijeća raspravljalo se o izazovima i prilikama digitalne transformacije, provedbi Strategije digitalne Hrvatske do 2032. godine te novom digitalnom paketu Europske unije, s posebnim naglaskom na umjetnu inteligenciju u službi građana i gospodarstva. Sjednici su, uz članove Vlade, nazočili i predstavnici lokalne i regionalne samouprave, akademske zajednice, gospodarstva, regulatornih tijela te institucija iz ICT sektora.
Tonka, humanoidna robotica razvijena kao istraživačka i primjenjiva platforma, poručila je kako ljudi stvaraju pravila, a roboti ih provode, naglasivši važnost jasnih smjernica u razvoju digitalne države. Predstavnici njezina razvojnog tima istaknuli su da Tonka već ima gospodarsku primjenu, od turizma do hotelskih usluga. Rinno, humanoidni robot razvijen u Imotskom, simbolično je pozdravio sudionike sjednice, naglašavajući potencijal domaće pameti i tehnologije.
Premijer Plenković u uvodnom je obraćanju naglasio kako je obrazovni sustav temelj otpornosti i razvoja te ključ stvaranja stručnjaka koji mogu odgovoriti na izazove digitalnog doba. Istaknuo je da digitalna transformacija nije puka digitalizacija procesa, već duboka promjena koja donosi rast produktivnosti, konkurentnosti i kvalitete života građana.
Govoreći o konkretnim pokazateljima, premijer je naveo da sustav e-Građani danas koristi oko 2,2 milijuna građana te da je dosad obavljeno više od 415 milijuna digitalnih transakcija. Hrvatska je, dodao je, iznad prosjeka Europske unije u optičkim mrežama i 5G pokrivenosti, pri čemu je optički internet dostupan u 75 posto kućanstava, a 5G signal pokriva više od 94 posto.
Posebno je istaknuo ulaganja u digitalnu infrastrukturu, za koja je iz europskih fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano više od tri i pol milijarde eura. Hrvatska, naglasio je, razvila je gotovo potpunu online dostupnost javnih usluga te se svrstava među digitalno naprednije države Europske unije.
Zaključno, premijer je poručio kako su pred Hrvatskom jasni izazovi – od zaštite podataka i povjerenja građana, preko razvoja digitalnih kadrova, do zaštite djece i mladih u digitalnom prostoru – ali i velike prilike da se dosadašnji rezultati još snažnije iskoriste za budući razvoj zemlje.
