Hrvatska za modernizaciju željeznica namjerava iskoristiti oko jednu milijardu eura od ukupno devet milijardi eura koje joj je Europska komisija stavila na raspolaganje putem svojih fondova za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Željeznica nam je na visokom mjestu prioriteta, rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak novinarima u Bruxellesu gdje je sudjelovala na Europskom tjednu regija i gradova.
“Znamo da je željeznica oblik ‘zelenog’ prijevoza koji preferira Europska komisija i da u Hrvatskoj ima velikog prostora da nam se ta infrastruktura poboljša. U nadolazećem desetljeću trebamo iskoristiti priliku za to”, dodala je ministrica.
Hrvatska Vlada je prije dva tjedna potpisala s Europskom komisijom strateški sporazum, dokument u kojem su navedeni hrvatski prioriteti za sufinanciranje europskim novcem u novom razdoblju od 2021. do 2027. godine.
Među prioritetima je navedena stavka razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti vrijedna jednu milijardu eura, što uključuje željeznicu.
“To je jedan od najčišćih vidova prijevoza. Cilj nam je odmicanje od cesta te ići u smjeru ‘zelenog’ i održivog”, rekao je izvor iz Europske komisije upoznat sa sadržajem dokumenta.
U dokumentu potpisanom između Hrvatske i Europske komisije nisu navedeni konkretni projekti. Oni će biti poznati kada se subjekti iz Hrvatske počnu prijavljivati za novac iz EU fondova. Prva prijavljivanja mogla bi uslijediti u razdoblju od siječnja do ožujka.
Plan nam je, rekla je Tramišak, da početkom iduće godine započnemo s prvim pozivima (za financiranje iz novog razdoblja).
“Čekamo finalnu potvrdu Europske komisije za operativne programe jer smo mi sa svoje strane sve odradili. Kada nam dođe potvrda spustit ćemo sve na nižu razinu, na naša tijela koja će pripremiti konkretne pozive”, dodala je.
Među važnim projektima je i revitalizacija željezničke pruge prema Novskoj
Tijekom prethodnog financijskog razdoblja, od 2014. do 2020. godine, najskuplji projekt sufinanciran europskim novcem u Hrvatskoj bila je izgradnja Pelješkog mosta. Most na jugu zemlje vrijedan 420 milijuna eura otvoren je za promet u srpnju.
U istom financijskom razdoblju započelo je još 18 velikih projekata čiju realizaciju Vlada očekuje u novom razdoblju.
“Završetak željezničke pruge, ono što nismo završili u ovom razdoblju, sigurno bih voljela vidjeti u idućih nekoliko godina”, kazala je Tramišak.
Među tim projektima je rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, koja se nalazi na pruzi od Zagreba do Rijeke.
“Među važnim projektima je i revitalizacija željezničke pruge prema Novskoj, odnosno prema Slavoniji”, istaknula je Tramišak.
Projekti će i u novom razdoblju biti sufinancirani s 85 posto novca iz EU fondova, odnosno proračuna Europske unije.
U Bruxellesu traje Europski tjedan regija i gradova, konferencija posvećena kohezijskoj politici kojom Europska komisija putem EU fondova nastoji smanjiti nejednakosti između bogatih i siromašnih dijelova Europske unije.
