Trećina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) je pred propašću, piše Jutarnji list, navodeći da su kobni suša i rast troškova te da je pitanje hoće li biti povrća za zimnicu.
Dugotrajna suša, koja je već ubrala danak u smanjenom prinosu žitarica, sada opasno prijeti urodu kukuruza, a najveće glavobolje donijela je uzgajivačima voća i povrća. Tropske temperature uništavaju plodove i prije branja, a proizvođači bresaka, koji nemaju hlađeno skladištenje, već sutradan od njih mogu proizvoditi samo pekmez.
Stručnjaci kažu da ovogodišnja suša nije samo meteorološka, kad dugo ne pada kiša, nego je riječ i o poljoprivrednoj suši ili suši tla (vegetacija crpi vodu iz tla) i hidrološkoj (niski vodostaji, isušene rijeke). Povrtne kulture koje upravo dozrijevaju u najvećoj su opasnosti pa su upitne količine domaćeg povrća za pripremu zimnice.
Potvrdila nam je to Marina Galović, vlasnica OPG-a Gala sa Žitnjaka i predsjednica Udruge povrćara Grada Zagreba.
Ekstremni vremenski uvjeti i velike vrućine uzrokovali su pad poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Sve je više OPG-a koji zbog nesnosnih vrućina i vala poskupljenja repromaterijala zatvaraju svoju djelatnost. Danas je nemoguće održati poslovanje jer su inputi višestruko narasli i samo najuporniji opstaju i drže se za slamku. Samo je gnojivo poskupjelo oko 400 posto, sjeme 25, plavi diesel 300 posto, energenti… Urod je prepolovljen i upitne su količine za pripremu zimnice koja je pred nama, kaže Marina Galović koja obrađuje 2,3 hektara povrtlarskih kultura.
Žali se kako “država ne poduzima ništa po tom pitanju da se zaštiti proizvođača koji sad troši svoju ušteđevinu da bi uopće opstao”.
“Na televiziji čujete kako proizvođači dobivaju financijske injekcije za ublažavanje poskupljenja, ali to su vam smiješni iznosi. Na moj OPG od 2,3 hektara dobila bih 900 kuna nadoknade za gnojivo, a time mogu kupiti samo tri vreće uree. Dali su nam dozvolu da kupimo 435 litara plavog diesela samo za obradu zemlje kao da smo ratari, a povrtlari navodnjavaju povrće i to, naravno, ide iz mog džepa. Kad se zbroje plus i minus, radimo uglavnom da bismo platili doprinose, porez, prirez i repromaterijal, a nama kaj ostane. Cijenu u prodaji ne možemo podići jer onda nema interesa ni kupaca. Ovo je šah-mat situacija i bojim se da će se do kraja godine ugasiti više od 30 posto OPG-a u Hrvatskoj”, ističe Marina Galović, piše novinar Jutarnjeg lista Zlatko Šimić.
