Troškovi bolnica otišli su u nebo, piše Jutarnji list, navodeći da su računi i do pet puta veći nego lani pa dodatnih 3,5 milijardi kuna iz proračuna neće biti dovoljno.
I nakon rebalansa državnog proračuna kojim zdravstvu u ovoj godini stižu dodatne tri i pol milijarde kuna, što znači da će na raspolaganju, umjesto predviđene 32 milijarde, imati 35 i pol milijardi kuna, ravnatelji bolnica i dalje tvrde – bit će ovo teška godina s puno neizvjesnosti u poslovanju zbog puno nepoznanica u rashodima.
Naime, nedavno upozorenje veledrogerija da dugovi za lijekove i dalje rastu unatoč prošlogodišnjoj injekciji od 6,3 milijarde iz državnog proračuna te da su dosegli čak šest milijardi kuna, od kojih četiri milijarde dospjelih, razlog je ovog ranog rebalansa. Dvije milijarde namijenjene su bolnicama, a milijarda i pol HZZO-u za podmirenje starih dugova.
Zasad sigurnih 35 i pol milijardi kuna za ovu godinu, izvjesno je, neće pokriti sve troškove, što potvrđuju bolnički računi iz prva četiri mjeseca 2022. godine. Osobito iskaču oni za energiju, hranu i lijekove, koji su u nekim slučajevima i pet puta veći u odnosu na isti period lani. Zato ne čudi da su gubici sustava na mjesečnoj razini između 400 i 500 milijuna kuna, što bi do kraja godine moglo značiti rupu u zdravstvenoj blagajni od najmanje pet milijardi kuna.
“Naši su troškovi povećani u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani ukupno 5,52 posto. No, zabrinjava činjenica da su najviše rasli troškovi energenata, i to za čak 94 posto, odnosno sa 7,8 na 15 milijuna kuna, a u odnosu na 2020. čak 116 posto ili sa sedam na 15 milijuna kuna. Troškovi prehrambenih proizvoda veći su za 8,4 posto, a u odnosu na 2020. za 40 posto, što je ogromno povećanje”, ističe dr. Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka. Ni lijekovi nisu ostali na staroj potrošnji pa su u prva četiri mjeseca skuplji u odnosu na lani 7,76 posto a u usporedbi s 2020. gotovo 20 posto.
U najvećoj hrvatskoj bolnici, KBC-u Zagreb, troškovi su od siječnja do kraja travnja veći 6,5 posto ili 71 milijun kuna u usporedbi s istim razdobljem lani, odnosno povećani su s 1,099 milijardi na 1,171 milijardu kuna.
Tijekom pandemije KB Dubrava bio je covid-bolnica pa su neki podaci iz prošle godine iskakali od uobičajenih iznosa, poput primjerice potrošnje za lijekove, koji su bili manji od potrošnje prethodnih godina kad je bolnica radila punim kapacitetom za sve pacijente. No, razvidno je da ta bolnica plaća najveći energetski ceh, i to osobito onaj za plin, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.
