Donald Trump putem svoje društvene mreže Truth Social poručio je, nakon odvojenih razgovora s dužnosnicima, kako su i ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij usuglašeni u želji za mirom, stoga je naložio visokim američkim dužnosnicima da započnu pregovore o okončanju rata u Ukrajini.
Razgovori su uslijedili nakon što je Trumpov ministar obrane ranije izjavio kako će se Kijev morati odreći svojih dugogodišnjih ciljeva o pridruživanju NATO vojnom savezu i vraćanju svih teritorija koje je Rusija zauzela, što signalizira dramatičnu promjenu u pristupu Washingtona ovom sukobu.
Nakon više od sat vremena razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, bivši američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako su obojica izrazila želju za okončanjem rata u Ukrajini. Putin, koji je 2022. godine pokrenuo invaziju na Ukrajinu, naglasio je, prema Trumpovim riječima, spremnost za postizanje mira.
“Razgovarali smo o mogućnosti postizanja primirja u ne tako dalekoj budućnosti. On želi da to završi. Ne želi da se rat završi pa da se nakon šest mjeseci ponovno pokrene”, izjavio je Trump pred novinarima u Ovalnom uredu.
Bivši američki predsjednik istaknuo je da je tijekom telefonskih razgovora dobio dojam kako i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij dijeli istu želju za mirom. “Mislim da smo na putu prema postizanju mira. Predsjednik Putin želi mir, predsjednik Zelenskij želi mir i ja želim mir. Samo želim da ljudi prestanu gubiti živote”, poručio je Trump.
Reakcije iz Hrvatske
Pregovori o završetku rata u Ukrajini moraju završiti pravednim mirom i ne smije se dopustiti da iziđe Rusija kao pobjednik nakon tri godine razaranja, izjavio je u Bruxellesu hrvatski ministar obrane Ivan Anušić.
“U pregovaračkom procesu Ukrajina mora imati status žrtve kako bi ispregovarala pravedan mir i ne smije se dopustiti da nakon tri godine razaranja Rusija završi s nekakvom pobjedom”, rekao je Anušić prije početka drugo dana sastanka ministara obrane država članica NATO-a.
Jučer je bio težak dan za Ukrajinu nakon što je američki predsjednik Donald Trump telefonski razgovarao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i objavio da su „složili da njihovi pregovarački timovi odmah počnu pregovore” i da će o njihovu razgovoru informirati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija.
Nešto prije toga američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je u sjedištu NATO-a u Bruxellesu da povratak Ukrajine na granice od prije 2014. nije realističan te da američka vlada ne vidi članstvo Kijeva u NATO-u kao rješenje za kraj rata.
Osim toga, za provedbu mira bile bi zadužene europske i druge snage koje bi djelovale izvan okvira NATO-a. U njima ne bi bilo Amerikanaca.
Ukrajina traži da se Rusija povuče s osvojenih teritorija te želi članstvo u NATO-u ili slične sigurnosne garancije koje će je štititi od budućih napada Rusije.
Ministar Anušić je rekao da je Trump i prije nego što je preuzeo predsjedničku dužnost najavio zaokret u američkoj politici i da je sada bitno da Europa insistira na pravednom miru za Ukrajinu.
“Nepravedan mir jednostavno nije opcija i ne smije biti opcija ne samo zbog Ukrajine, nego i zbog primjera cijelom svijetu i onima koji imaju namjere poput ruskih pretenzija prema ukrajinskom teritoriju. Ključno je da Europa mora insistirati na tome”, rekao je Anušić dodajući da bi nepravedni mir samo nakratko zaustavio sukob koji bi ponovno bio aktiviran za neko vrijeme.
Anušić je rekao da je Hrvatska do sada izdvojila za pomoć Ukrajini 208 milijuna eura, što je s obzirom na njezin BDP sasvim dovoljno te da će i dalje nastaviti pomagati.
Rekao je da su Europa i Kanada do sada sudjelovale sa 60 posto u ukupnoj vojnoj pomoći Ukrajini, a Sjedinjene Države s 40 posto.
“Europa može i mora preuzeti dio odgovornosti kao što je i do sada činila, mora raditi na jačanju Ukrajine ne samo u vojnom smislu, nego i u političkom kako bi na kraju bila zadovoljna s ishodom pregovaračkog procesa”, rekao je potpredsjednik hrvatske vlade i ministar obrane.
Njemački političari odbacuju “nametanje mira” Ukrajini, traže sudjelovanje Europe
Vodeći njemački političari upozorili su u četvrtak da se u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini ne smiju ignorirati zahtjevi Kijeva, odbacili su “nametnuti mir” te istaknuli da Europa treba sudjelovati u mirovnim pregovorima.
“Sljedeći najvažniji zadatak je da se zajamči da se nikome ne nameće mir”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) za magazin Politico.
On je naglasio da Ukrajini i nakon primirja treba ostaviti dovoljno prostora za razvoj. To se odnosi i na vojne snage.
“Ukrajina mora imati snažnu vojsku, veću nego prije rata i ta vojska mora biti opremljena i zapadnim naoružanjem”, rekao je kancelar.
Scholz je dodao kako isto tako ne smije biti konačnog rješenja bez privole SAD-a i istaknuo ulogu američkog predsjednika Donalda Trumpa.
“Razgovori koje sam vodio s američkim predsjednikom i razgovori koje su moji savjetnici vodili sa savjetnicima Donalda Trumpa idu u smjeru nade i očekivanja da će SAD i dalje podržavati Ukrajinu”, rekao je Scholz.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) naglasio je da Europa treba sudjelovati u budućim mirovnim pregovorima o Ukrajini.
“Mislim da je svim jasno da mi ne smijemo sjediti po strani”, rekao je Pistorius na rubu sastanka ministara obrane zemalja članica NATO-a u Bruxellesu.
Također je rekao kako žali zbog “ustupaka” Washingtona Moskvi “još i prije početka pregovora”. Smatra kako će Rusija i dalje predstavljati prijetnju europkoj sigurnosti čak i ako se postigne sporazum o okončanju sukoba.
Naglasio je kako mora biti osigurano i dalje prisustvo SAD-a u Europi u cilju “učinkovitog zastrašivanja Rusije”.
Pistorius je odbacio raspravu o sudjelovanju u mirovnim postrojbama nakon mirovnih pregovora u Ukrajini kao “preuranjenu”.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) je rekla, reagirajući na vijesti o razgovorima američkog predsjednika Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o Ukrajini, kako ne smije biti pregovora koji bi ignorirali Ukrajinu ili Europljane isključili iz pregovora.
“Radi se o europskom miru. I zato mi Europljani moramo biti uključeni u razgovore”, rekla je Baerbock u razgovoru za javni servis Deutschlandfunk.
Ministrica vanjskih poslova je također rekla da kada su u pitanju mirovna jamstva Ukrajini, Europa ne može zamijeniti SAD.
