Od 2016. godine u hrvatsko vodno gospodarstvo uloženo je ukupno 5,2 milijarde eura, a mogućnost priključenja na javnu vodoopskrbu danas ima 96 posto stanovništva. Stvarno je priključeno njih 91 posto.
Podatke je iznio premijer Andrej Plenković na obilježavanju 150. obljetnice organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj i prvih 30 godina Hrvatskih voda kao pravne osobe.
Plenković je podsjetio na temelje organiziranog upravljanja vodama koje je postavio biskup Josip Juraj Strossmayer te istaknuo da tako duga tradicija pokazuje koliko je rano hrvatsko društvo prepoznalo važnost vode.
„Voda je pretpostavka života, zdravlja, proizvodnje hrane, gospodarstva i sigurnosti države“, poručio je premijer, upozorivši da njezina vrijednost dodatno raste u vrijeme klimatskih promjena, sve češćih suša i poplava.
Hrvatska, naglasio je, raspolaže jednim od najvećih obnovljivih resursa slatke vode po stanovniku u Europskoj uniji.
130 tisuća stanovnika dobilo vodu
Prema podacima koje je predstavio Plenković, zahvaljujući ulaganjima od 2016. godine 130.000 stanovnika dobilo je vodu, dok je pristup poboljšanoj vodoopskrbi dobilo oko 500.000 stanovnika.
Na području odvodnje oko 515.000 stanovnika dobilo je javnu odvodnju, dok je 2,3 milijuna stanovnika dobilo pristup poboljšanom sustavu javne odvodnje i pročišćavanja.
Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti odobreno je 269 projekata vodnog gospodarstva vrijednih 1,9 milijardi eura, od čega se 1,2 milijarde odnosi na bespovratna sredstva. Odobreno je i 65 projekata smanjenja rizika od katastrofa vrijednih 280 milijuna eura.
Kroz program Konkurentnost i kohezija osigurano je dodatnih 914 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok su tri velika projekta obrane od poplava vrijedna 325 milijuna eura.
Više od 50 tisuća kilometara vodovodne mreže
Hrvatska vodoopskrbna mreža danas je duža od 50.000 kilometara, odnosno veća je od opsega Zemlje. Na sve vodozahvate ugrađeni su mjerni uređaji, a izrađeni su i akcijski planovi za smanjenje gubitaka vode.
Na javnu odvodnju trenutačno je priključeno oko 60 posto stanovništva, dok je tijekom posljednjih deset godina izgrađeno ili rekonstruirano 118 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
U posljednjih 20 godina više od 255 milijuna eura uloženo je i u sustave navodnjavanja, pri čemu je izgrađeno 29 novih sustava.
Među velikim projektima Plenković je izdvojio projekt zaštite sisačko-karlovačkog područja vrijedan više od 227 milijuna eura. Njegova druga faza donosi 1.815 hektara zelene infrastrukture i 52 kilometra nasipa za zaštitu više od 20.000 stanovnika.
Za retenciju Ogulin osigurano je gotovo 31 milijun eura, dok je u Županjskoj Posavini moderniziran 171 kilometar savskih nasipa, u vrijednosti oko 49 milijuna eura. Nakon potresa gotovo 30 milijuna eura uloženo je u sanaciju 124 lokacije, a sanirano je i 113 urušnih vrtača.
Plenković je izdvojio i Hrvatsku Kostajnicu, gdje je problem poplava rješavan montažnim barijerama koje omogućuju zaštitu uz očuvanje povijesne jezgre.
Gospić: „Dogodilo se ono što se nije smjelo dogoditi“
Premijer se ponovno osvrnuo i na slučaj ilegalno odloženog otpada u Gospiću.
„U Gospiću se dogodilo ono što se nije smjelo dogoditi“, rekao je Plenković, ocijenivši slučaj zlouporabom sustava gospodarenja otpadom radi stjecanja protupravne koristi.
Naglasio je da će odgovornost utvrđivati sudovi, dok je zadaća Vlade sanirati posljedice, zaštititi ljude i okoliš te utvrditi što u sustavu treba promijeniti.
Nalaz mikroplastike u podzemnim vodama, dodao je, potvrđuje potrebu za sanacijom i pojačanim monitoringom, ali se odnosi na lokalne piezometre u zoni ilegalno odloženog otpada, a ne na javnu vodoopskrbu.
„Dosadašnje službene analize vode koju građani Gospića i Ličko-senjske županije piju pokazuju da je voda u potpunosti ispravna za piće“, poručio je Plenković.
Najavio je izmjene Zakona o gospodarenju otpadom te analizu odgovornosti državne, regionalne i lokalne razine, kao i cijelog sustava – od izdavanja dozvola i praćenja kretanja otpada do inspekcijskog nadzora.
Klimatske promjene donose nove izazove
Govoreći o budućnosti, Plenković je naglasio da klimatske promjene mijenjaju način na koji se mora upravljati vodama. Osim obrane od poplava, sve važniji postaju očuvanje vode tijekom sušnih razdoblja, zaštita izvorišta i podzemnih voda te smanjivanje gubitaka u sustavu.
U posljednjih deset godina izgrađeno je ili rekonstruirano više od 300 kilometara nasipa, dok pet velikih nizinskih retencija – Lonjsko polje, Kopački rit, Odransko polje, Mokro polje i Zelenik – može prihvatiti oko dvije milijarde kubičnih metara vode.
„Ulaganje u infrastrukturu mora pratiti i ulaganje u znanje, monitoring, prevenciju i institucionalnu sposobnost da reagiramo prije nego što problem nastane“, istaknuo je Plenković.
Zaključio je kako će upravljanje vodama ostati među državnim prioritetima, s ciljem da u sljedećim godinama svi stanovnici Hrvatske dobiju mogućnost odgovarajućeg priključenja na sustav javne vodoopskrbe.
