Povodom desete obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora organizirao je međuparlamentarnu konferenciju o doprinosu nacionalnih parlamenata unaprjeđenju Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Riječ je o prvoj konferenciji bez papira koju organizira Hrvatski sabor kako bi na taj način dao doprinos smanjenju ugljičnog otiska.
Konferencija je organizirana s ciljem da se provede analiza instrumenata Zajedničke poljoprivredne politike i utjecaji koji ta politika ima na konkurentnost poljoprivrede država članica, očuvanje ruralnih područja, generacijsku obnovu i održivo korištenje prirodnih resursa.
Osim članova izaslanstava iz 24 parlamenata Europske unije i država s Alpe-Adria-Dunav područja, na konferenciji su sudjelovali i predstavnici akademske i stručne zajednice, poljoprivrednih institucija i komora.
Uvodno, sudionicima se obratila predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, ujedno i inicijatorica ove međuparlamentarne konferencije. – Vjerujem da ste i vi kao članovi Odbora nadležnih za poljoprivredu i ruralni razvoj i istovremeno predstavnici građana u svojim izbornim jedinicama koji su vas birali, svakodnevno u kontaktu s poljoprivrednicima i predstavnicima vaših ruralnih zajednica i da iz prve ruke možete svjedočiti postignućima koja su financirana iz sredstava Zajedničke poljoprivredne politike, ali i ograničenjima s kojima se poljoprivrednici i lokalne zajednice susreću zbog pravila koja ne uzimaju u obzir u dovoljnoj mjeri različite startne pozicije država članica, kazala je Petir, naglasivši pritom potrebu važnosti većeg uključivanja nadležnih odbora nacionalnih parlamenata, kao i samih poljoprivrednika u kreiranje Zajedničke poljoprivredne politike, pripremu i osmišljavanje mjera, programa i aktivnosti koje se financiraju iz te najizdašnije europske omotnice.
– Iako je novi okvir Zajedničke poljoprivredne politike osigurao veću fleksibilnost državama članicama, pa time i omogućio prepoznavanje specifičnosti koje države članice imaju i osigurao sredstva za njihovo financiranje, ipak, nije dovoljno prilagođen mogućnostima i potrebama država članica, te pred sve stavlja jednake obveze.
Ako tome dodamo pojačane okolišne zahtjeve postavljene u europskom Zelenom planu, Zakonu o održivoj uporabi pesticida ili pak u Zakonu o obnovi prirode, hrvatski poljoprivrednici izražavaju zabrinutost, obzirom da je gotovo 50 posto teritorija u Republici Hrvatskoj uključeno u ekološku mrežu, i da naši poljoprivrednici već sada koriste bitno manje pesticida, antimikrobnih sredstava i umjetnih gnojiva u odnosu na prosjek EU-a, pa postoji bojazan da da jednaki pristup za sve dodatno smanjio našu poljoprivrednu proizvodnju, a cijeli teritorij Hrvatske pretvorio u rezervat, što nije krajnji cilj kojem težimo, upozorila je Petir.
Osvrnula se na velike izazove pred kojima se nalaze poljoprivrednici, poput klimatskih promjena, elementarnih nepogoda, nepoštene trgovačke prakse, trgovinskih sporazuma kojima je dozvoljeno uvoziti proizvode čiji proizvođači ne moraju udovoljavati kriterijima koji se stavljaju pred europske poljoprivrednike, te depopulacije ruralnih područja i nedostatka radne snage u poljoprivrednoj proizvodnji.
Petir je naglasila kako je potrebna osmišljena i mudra politika koja će stanovnicima ruralnih područja omogućiti dostojanstven život kako bi ostali živjeti na selu te privući nove stanovnike sela, ali i poljoprivrednu proizvodnju učiniti atraktivnijom. – Poljoprivrednu politiku treba kreirati odozdo prema gore i u njezino kreiranje što više uključiti poljoprivrednike, zaključila je Petir.
Sudionicima konferencije obratio se video-porukom i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Janusz Wojciechowski koji je podsjetio kako je očuvanje sigurnosti opskrbe hranom jedan od ključnih zadataka aktualne EK EU-a. – Mi zajedno dijelimo odgovornost za provedbu ZPP-a, potrebno je razmijeniti iskustva, dobre primjere i raspraviti što je do sada dobro funkcioniralo, a što bi se moglo bolje napraviti u budućnosti, kazao je Povjerenik. – Poljoprivrednicima moramo omogućiti konkurentnost, učiniti im dostupnima inovacije, stvoriti otpornu opskrbu hranom te zaštiti naša ruralna područja, poručio je Wojciechowski.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, koji je službeno otvorio konferenciju, u svojem obraćanju europskim parlamentarcima i sudionicima konferencije izrazio je nadu da će rezultati njihovih rasprava u konačnici utjecati na poboljšanje Zajedničke poljoprivredne politike, kako bi ona bila kadra odgovoriti na potrebe poljoprivrednika i potrošača, danas i u budućnosti.
U nastavku je uslijedio prvi panel posvećen izazovima i mogućnostima Zajedničke poljoprivredne politike u kontekstu primjene nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a. Ti planovi otvorili su mogućnost kreiranja aktivnosti i mjera usklađenih sa specifičnim potrebama država članica, ali i stavili pred kreatore planova i poljoprivrednike visoke klimatske i okolišne zahtjeve.
Na ovu temu osvrnula se u svojem uvodnom obraćanju ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ističući pri tom konstruktivnu suradnju ministarstva sa Odborom za poljoprivredu hrvatskog sabora, bilo da se radi o nacionalnim stajalištima za prijedloge zakonodavnih akata na razini Europske unije, izvješćima sa sastanaka Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva ili suradnji na specifičnim pitanjima. Osvrnula se na koristi ostvarene u sektoru poljoprivrede u deset godina članstva Hrvatske u EU-u, te istaknula kako je danas vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje veća za približno 29 posto, produktivnost za oko 62 posto, dok je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda povećan za gotovo tri puta. Istaknula je i priljev značajnih sredstava iz proračuna EU-a, kao i dodatna sredstva, koja su omogućila povećanje konkurentnosti i produktivnosti hrvatske poljoprivrede. Ministrica je govorila i o brojnim izazovima u poljoprivrednom sektoru te zajedničkim naporima europskih institucija i država članica na pronalaženju rješenja.
Napomenula je kako je prva godina provedbe reformiranoga ZPP-a donijela dosta promjena, s naglaskom na zaštitu klime, okoliša i bioraznolikosti. Ujedno je istaknula kako je rano za ocjenu učinka mjera iz Strateškog plana, ali da su temeljem reakcija o unaprjeđenju pojedinih intervencija pokrenute konzultacije s Europskom komisijom o njegovoj modifikaciji. Istaknula je potrebu stalne suradnje s predstavnicima sektora, kao i s nacionalnim i europskim institucijama i tijelima. Ujedno je napomenula kako se sve aktivnosti vezane uz donošenje i provedbu Strateškog plana rade u konzultacijama s javnošću.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta Norbert Lins naglasio je hrvatski doprinos ZPP-u tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem 2020., unatoč izbijanju pandemije Covida19. Istaknuo je potrebu zajedničkog djelovanja EP-a, Vijeća, Komisije i nacionalnih parlamenata u ostvarivanju reformskih procesa ZPP-a. Predstavio je postignuća EP-a tijekom donošenja novog reformskog paketa ZPP-a, s naglaskom na postizanje pravednije raspodjele sredstava ZPP-a, promičući pravednost i podržavajući male poljoprivrednike. Osvrnuo se na ključnu ulogu nacionalnih parlamenata u implementaciji mjera ZPP-a, s obzirom na nacionalne strateške planove koji trebaju osigurati potrebe na lokalnoj razini. Istaknuo je važnost dijaloga između EP-a i nacionalnih parlamenata u okviru međuparlamentarne suradnje, kao i mogućnosti dodijeljene nacionalnim parlamentima u skladu s načelom supsidijarnosti.
Izrazio je i zabrinutost vezanu uz implementaciju mjera povezanih s okolišem, posebno s prijedlogom uredbe o obnovi prirode, s obzirom da nije poznato kako će se te mjere financirati i hoće li biti kompatibilne sa ZPP-om. Stoga je naglasio potrebu da europsko zakonodavstvo bude dosljedno. Zaključio je kako je za snažnu ZPP potrebno osigurati financiranje, zatim da mjere koje se donose u okviru Europskog zelenog plana budu u skladu sa ZPP-om te da strateški planovi postižu svoje ciljeve.
Generalni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije Wolfgang Burtscher kazao je kako je uloga nacionalnih parlamenata u poboljšanju ZPP-a vrlo važna. Osvrnuo se na nekoliko značajnih tema vezanih uz primjenu ZPP-a. Kao i prethodni govornici, istaknuo je važnost rada na sigurnosti hrane, uz istovremenu prilagodbu u slučajevima kriza. – Klimatske promjene, degradacija okoliša, sve to utječe na poljoprivredu te ZPP treba učiniti održivom u novim okolnostima, kazao je Burtscher. Smatra da je Europa snažna kada je u pitanju sigurnost hrane, ali da krize pokazuju da je i ranjiva, posebno kad je u pitanju energetika. Naglasio je važnost uvođenja novih tehnologija u poljoprivrednu proizvodnju te pravednijeg financiranja malih i velikih poljoprivrednika. Kao jedan od izazova spomenuo je i inflaciju hrane, tj. njezinu priuštivost.
Što se tiče održivosti, gospodarski, ekološki i socijalno gledano, smatra da je sada vrijeme da se donesu prave odluke, uzevši u obzir različite situacije u različitim zemljama članicama zbog čega je potrebna fleksibilnost. – Nacionalni planovi i odluke bit će ključni i neće se uvijek moći pokazivati prstom u Bruxelles, kazao je. – Konačno, svaka će članica trebati definirati do koje će razine EK nešto financirati, a što će se financirati iz nacionalnih izvora, zaključio je.
U raspravu koja je uslijedila uključili su se predstavnici nacionalnih parlamenata te iznijeli svoja stajališta o ovoj temi. Govorili su o potrebi smanjenja administrativnih opterećenja za poljoprivrednike, smanjenju ulaznih troškova, a većina zastupnika smatra da nije jednostavno i lako uspostaviti ravnotežu između ZPP-a i zahtjeva prema očuvanju okoliša i konkurentnosti. Zastupnici iz Italije i Portugala govorili su o velikim problemima s kojima se suočavaju poljoprivrednici u njihovim zemljama zbog klimatskih promjena, ekstremnih meteoroloških pojava, invazije štetnika iz Azije koji uništavaju nasade voća poput jabuka i krušaka itd.
Dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivica Kisić govorio je o agrookolišnoj različitosti država Europske unije, odnosno specifičnosti poljoprivredne proizvodnje sjevera i juga Europe, što bi također trebalo uzeti u obzir pri kreiranju ZPP-a. Predložio je da se dopusti zemljama članicama EU-a da samostalno odlučuju o agrookolišnim mjerama koje će poduzeti u postizanju zadanih ciljeva vezanih uz klimatske promjene, brigu za okoliš i očuvanje krajobraza te biološku raznolikost.
Panel je zaključio Wolfgang Burtscher, generalni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije koji je ponovio nekoliko važnih točaka i problema vezanih uz primjenu nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a, poput inflacije prinosa, potrebi revizije višegodišnjeg financijskog okvira, izazov samodostatnosti Europe u proizvodnji hrane, klimatske promjene i važnost prilagodbe poljoprivrednika novim okolnostima, korištenje novih tehnologija i digitalizacije u poljoprivrednoj proizvodnji, te provođenje kriznih načina upravljanja u rizičnim situacijama.
U nastavku konferencije održat će se drugi panel posvećen Deklaraciji o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od genetski modificiranih organizama.
Izvor: Sabor RH
