Već se neko vrijeme najavljuje da će obvezno dvomjesečno služenje vojnog roka započeti početkom 2025. godine, no iako su MORH i Oružane snage spremni provoditi obuku od 1. siječnja, upitno je hoće li se to tada i ostvariti s obzirom na to da je potreban politički dogovor na razini vrha države.
Ministar obrane Ivan Anušić ovaj je tjedan u više navrata rekao kako su Ministarstvo obrane i Oružane snage u potpunosti spremni provoditi temeljnu vojnu obuku već od 1. siječnja 2025., spremni su instruktori, a postoje i tri lokacije za smještaj ročnika.
“Mi smo o tome izvijestili i premijera i predsjednika države. Čeka se politička odluka i suglasje i mi smo spremni to provoditi onog trenutka kada bude politička odluka ‘da, krećemo’ – od 1. siječnja, 1. lipnja ili 31. kolovoza. Svejedno nam je, recite kada i mi krećemo”, rekao je Anušić.
Potrebne izmjene Zakona o obrani
Da bi se vojni rok uveo 1. siječnja, potrebne su i izmjene Zakona o obrani s obzirom na to da on propisuje da služenje vojnog roka traje šest mjeseci, a ne najavljena dva, ali i da je “služenje vojnog roka odnosno civilne službe obvezno po sili zakona u slučaju neposredne ugroženosti ili ratnog stanja”.
Obvezno služenje vojnog roka zamrznuto je 2008. i postalo je dragovoljno, no izmijenjeno sigurnosno ozračje u Europi i svijetu navelo je vlast da razmišlja o ponovnom uvođenju neke vrste vojnog roka.
“Nije ova tema došla jer je to nečiji hir nego gledamo što se zbiva oko nas i što rade druge odgovorne vlade. Moramo biti odgovorni, a ne spavati i praviti se da je oko nas sve super, a oko nas kriznih žarišta koliko hoćeš”, rekao je premijer Andrej Plenković.
Naveo je agresiju Rusije na Ukrajinu, napad Hamasa na Izrael, tenzije na Kosovu, prijetnje zbog nezakonitih migracija, ali i niz terorističkih napada u Europi u proteklih 15-ak godina.
Krajem kolovoza, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović ponovio je da obavezan vojni rok treba biti dogovor vlasti, ne nečiji politički hir.
“Do odluke o uvođenju vojnog roka treba doći na zakonit i ustavan način, suradnjom najviših tijela državne vlasti i zapovjednog lanca”, rekao je.
Dodao je da odluku o tome ne treba donositi “preko koljena” jer nismo izravno ugroženi ratom, ali i da se “uvijek trebamo ponašati i razmišljati da nekakva opasnost negdje postoji – vidjeti što time dobivamo, što gubimo i koliko smo daleko odmakli u ustroju profesionalne vojske”.
Upitno suglasje, izmjene nakon predsjedničkih izbora?
Hoće li do suglasja na najvišoj razini doći upitno je jer je Anušić rekao da ponašanje Milanovića dovodi u pitanje normalno funkcioniranje oružanih snaga, poručivši kako neće dopustiti da itko vrši pritisak i zloupotrebljava ih te najavio zakonske izmjene koje bi jasnije definirale ovlasti predsjednika.
Anušić je rekao kako je prijedlog izmjena Zakona o obrani gotov i upućen na Vladu, ali da se ništa neće raditi dok ne prođu predsjednički izbori.
“Neovisno tko će biti izabran za predsjednika, te izmjene moraju ići jer se pokazalo da se trenutna situacija mora mijenjati jer u budućnosti opet može doći netko tko će blokirati normalno funkcioniranje Oružanih snaga”, poručio je Anušić.
Milanović je pak rekao kako je pričanje o izmjenama Zakona o obrani bez suglasnosti predsjednika “protuustavna rabota”.
