Na summitu skupine MED9 u Splitu usvojena je Splitska deklaracija kojom devet južnih članica Europske unije potvrđuje zajedničku predanost snažnijoj, sigurnijoj, konkurentnijoj i otpornijoj Europskoj uniji te Mediteranu mira, stabilnosti i partnerstva.
Skupinu MED9 čine Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska, a summit je održan pod geslom „Za sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje“. U Splitu su, uz čelnike MED9, sudjelovali i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa, europska povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica, knez Monaka Albert II. te jordanski prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II.
U deklaraciji se posebno ističe potreba za jačanjem sigurnosti i obrambene otpornosti EU-a, zaštitom kritične infrastrukture te odgovorom na konvencionalne, hibridne i kibernetičke prijetnje. Čelnici su ponovno osudili rusku agresiju na Ukrajinu i potvrdili potporu njezinoj neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti.
Velik dio deklaracije odnosi se i na stanje na Bliskom istoku. MED9 ponovno je osudio terorističke napade Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. te potvrdio potporu dvodržavnom rješenju. Istaknuta je i potreba zaštite civila, neometanog pristupa humanitarnoj pomoći i diplomatskih napora usmjerenih prema trajnom miru.
Jedna od ključnih tema su i migracije. Čelnici MED9-a poručuju da je zaštita vanjskih granica zajednička europska odgovornost te traže snažniju pripravnost, ranije upozoravanje i pravodobnu političku, operativnu i financijsku potporu državama članicama koje su izložene migracijskom pritisku. Podržavaju i punu provedbu Pakta o migracijama i azilu te učinkovitiju borbu protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima.
U području energetike naglašavaju potrebu za većom sigurnošću opskrbe, diversifikacijom izvora energije, snažnijim elektroenergetskim mrežama i prekograničnim povezivanjem. Istodobno se zalažu za razvoj obnovljivih i niskougljičnih izvora energije, uz poštovanje različitih energetskih politika država članica.
Posebna pažnja posvećena je klimatskim promjenama i sve izraženijim problemima Sredozemlja poput suša, požara, nestašice vode i pritiska na morske i obalne ekosustave. U deklaraciji se traži jačanje zajedničke europske pripravnosti za prirodne katastrofe, uključujući suradnju u gašenju požara, te veća ulaganja u upravljanje vodnim resursima.
Čelnici su se dotaknuli i budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Traže ambiciozan i uravnotežen proračun koji bi omogućio ulaganja u sigurnost, konkurentnost, energetsku tranziciju, inovacije, infrastrukturu i otpornost.
U deklaraciji se naglašava i važnost proširenja Europske unije, posebno za zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldovu, uz poruku da proces treba ostati utemeljen na zaslugama, reformama, vladavini prava i poštovanju temeljnih vrijednosti EU-a.
Kao jedan od dugoročnih izazova izdvojene su i demografske promjene. MED9 želi snažnije politike za ruralna, otočna i obalna područja, uz bolji pristup stanovanju, javnim uslugama, povezivosti i radnim mjestima za mlade i obitelji.
Na kraju deklaracije čelnici su potvrdili zajednički cilj sigurnijeg, održivijeg i otpornijeg Sredozemlja te najavili nastavak koordinacije unutar EU-a kako bi se sredozemni prioriteti snažnije odrazili u europskim politikama i financiranju. Sljedeći summit MED9 održat će se u Portugalu 2027. godine.
