Početak poljoprivrednih proljetnih radova donosi i povećan broj vatrogasnih intervencija na požarima nastalima zbog spaljivanja biljnog otpada. U pravilu za gašenje takvih požara potreban je veći broj vatrogasaca i vozila, a ponekad i zračne snage, što uvelike opterećuje lokalne i državni proračun.
Vatrogasci stoga savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje već kompostira. Ukoliko se pojedinci ipak odluče na spaljivanje, nužno je da postupaju sukladno odluci njihove općine, grada i županije kojom su definirani rokovi i uvjeti pod kojima se smije spaljivati biljni otpad.
Važno je znati:
-
vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina. Biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima
-
pripremite sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ukoliko nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i sl.
- prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara
-
ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja
-
osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi
-
apeliramo na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanje da ne pale biljni otpad
-
sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva).
Za vrijeme požarne sezone na snazi je potpuna zabrana loženja vatre na otvorenome prostoru. Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 150.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000,00 kn do 15.000,00 kn.
Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
Podsjećamo da se u Hrvatskoj svakoga dana dogodi tridesetak požara, a neoprezno spaljivanje nanosi dugoročnu ekološku štetu tlu i okolišu.
Nakon uočavanja požara odmah nazovite vatrogasce na broj 193, Centar 112 ili Policiju na 192.
