Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je rezultate javnih poziva za ugradnju dizala, uređenje pročelja postojećih zgrada i energetsku obnovu zgrada javnog sektora.
Interes je premašio očekivanja Ministarstva. Samo za programe ugradnje dizala i uređenja pročelja stiglo je ukupno 596 prijava, a Bačić je najavio da bi sredstva u konačnici trebale dobiti sve prijave koje zadovolje propisane uvjete.
Javni pozivi bili su otvoreni od 15. travnja do 31. kolovoza, a riječ je o programima uvedenima Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada u sklopu Nacionalnog plana stambene politike.
„Javni pozivi objavljivat će se svake godine. U odnosu na mogućnost financiranja, dostavljeni prijedlozi isplaćivat će se i u sljedećoj proračunskoj godini, do potpunog zadovoljenja svih prijava koje su ispunile uvjete“, rekao je Bačić.
Za dizala 480 prijava, među njima 13 iz Velike Gorice
Za ugradnju dizala i uređaja za olakšan pristup slabo pokretnim osobama pristiglo je 480 prijava.
Uvjerljivo najviše stiglo ih je iz Zagreba, 236, a slijede Split sa 76, Rijeka s 26, Pula s 21 i Karlovac s 14. Velika Gorica, Zadar i Vinkovci imaju po 13 prijava, dok ih je iz Slavonskog Broda i Osijeka stiglo po 12.
Prosječna vrijednost prijavljenih troškova ugradnje jednog dizala, s PDV-om, iznosi 114.940 eura.
Država će sufinancirati trećinu troškova, a u financiranje se mogu uključiti i gradovi i općine. Upravo će zgrade na području jedinica lokalne samouprave koje osiguraju vlastiti udio u financiranju imati prednost.
„Prednost imaju one višestambene zgrade koje se nalaze u jedinicama lokalne samouprave koje participiraju svojim postotkom u ugradnji uređaja i dizala“, pojasnio je Bačić.
Za ovaj je program u državnom proračunu za 2026. osigurano dva milijuna eura.
Za obnovu pročelja 116 prijava
Za uređenje pročelja postojećih zgrada zaprimljeno je 116 prijava, od kojih čak 87 iz Zagreba. Karlovac i Osijek imaju po šest prijava, Split i Opatija po tri, a Rijeka, Valpovo, Zadar i Slavonski Brod po dvije.
Program se odnosi na zgrade u kulturno-povijesnim cjelinama te višestambene zgrade koje su pojedinačno kulturno dobro.
Troškove ravnopravno dijele država, jedinica lokalne samouprave i suvlasnici, svaki s po jednom trećinom. Država i lokalna samouprava mogu osigurati najviše po 300 tisuća eura po zgradi.
Prosječna vrijednost prijavljenih radova iznosi 268.970 eura, dok je država ove godine za program osigurala tri milijuna eura.
Tijekom rujna i listopada slijedi provjera prijava, a potom njihovo bodovanje i izrada liste prvenstva. Rješenja o dodjeli sredstava očekuju se u posljednjem tromjesečju godine. Ostvareni bodovi prenosit će se i u sljedeću godinu.
Za sve zahtjeve trebalo bi oko 27 milijuna eura
Za ovogodišnja dva programa država je osigurala ukupno pet milijuna eura, dok bi, pod uvjetom da sve pristigle prijave zadovoljavaju kriterije, za njihovu realizaciju trebalo oko 27 milijuna eura.
Bačić je ipak najavio da će se nastojati pronaći dodatni novac već ovogodišnjim rebalansom proračuna, dok će ostatak biti osiguran iduće godine.
„Prijava je više od naših očekivanja. Neovisno o tome što u ovoj proračunskoj godini nemamo dovoljno sredstava za ispunjavanje svih prijedloga, sljedeće godine osigurat ćemo sredstva za isplatu potpora za sve prijave“, poručio je ministar.
Za energetsku obnovu traži se više od pola milijarde eura
Još veći interes zabilježen je na pozivu za energetsku obnovu zgrada javnog sektora.
Na raspolaganju je 106 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a pristigla su 432 projektna prijedloga kojima se traži čak 531,55 milijuna eura bespovratnih sredstava. To predstavlja 501 posto raspoložive alokacije.
Na poziv su se mogle prijaviti zgrade državnih tijela, jedinica lokalne i regionalne samouprave, javnih ustanova, udruga i vjerskih zajednica.
Cilj je obnovom ostvariti najmanje 50 posto uštede toplinske energije potrebne za grijanje i najmanje 30 posto uštede primarne energije, uz smanjenje emisija ugljikova dioksida.
Promjene u financiranju obnove nakon potresa
Bačić je najavio i izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, naglasivši da se njima ne mijenja sam proces obnove.
Promjena se odnosi na način financiranja. Dosadašnji model prema kojem su jedinice lokalne samouprave mogle dio prihoda od poreza na dohodak namijenjen decentraliziranim funkcijama koristiti za obnovu, uz naknadnu nadoknadu iz državnog proračuna, vrijedit će do 31. prosinca 2026. godine.
Razlog je očekivani završetak obnove većine zgrada javnog sektora do kraja godine.
Ipak, predviđena je važna iznimka.
„Iznimka su područja na kojima je proglašena katastrofa – Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, za koja će ova mogućnost i dalje vrijediti određeno vrijeme“, zaključio je Bačić.
Ministarstvo je predstavilo i Arhitektonske politike Republike Hrvatske, dokument kojim se želi podići kvaliteta upravljanja i oblikovanja prostora, povezati različite sektore te osigurati da javna ulaganja stvaraju dugoročnu vrijednost. Dokument, kao i izmjene Zakona o obnovi, uskoro će biti upućen u javno savjetovanje.
