Tvorac Banovine Hrvatske, politički velikan koji je riješio hrvatsko nacionalno pitanje u prvoj Jugoslaviji i vođa Hrvatske seljačke stranke nakon ubojstva Stjepana Radića dr. Vladko Maček rođen je u Jastrebarskom 20. srpnja 1879. I ove godine svečano je obilježena godišnjica njegova rođenja.
https://www.youtube.com/watch?v=WbMt5buaugw
U njegovom rodnom Jastrebarskom obilježena je 143. godišnjica njegova rođenja, a svečanost obilježavanja započela je u Kupincu, odavanjem počasti kod spomenika na trgu koji nosi njegovo ime.
Nakon položenog vijenca i zapaljenih svijeća, obilježavanje je nastavljeno svečanom sjednicom Gradskog vijeća Grada Jastrebarskog u Centru za kulturu, gdje su prisutne pozdravili predsjednik Gradskog vijeća Leon Bastašić, gradonačelnik Grada Jastrebarskog Zvonimir Novosel predsjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije Martina Glasnović.
Izniman interes privuklo je predavanje dr. Hrvoja Petrića pod nazivom “Vladko Maček i Drugi svjetski rat”.
Vladko Maček je ključnu ulogu u hrvatskoj povijesti odigrao 1930-ih i početkom 1940-ih godina.
Po svaku cijenu nastojao je održati mir; odbio je njemačke ponude da vodi Hrvatsku. Sve do kraja nije izgubio nadu u mirno rješenje iako je sve govorilo suprotno.
Nažalost, tijekom 2. Svjetskog rata završio je u koncentracijskom logoru u Jasenovcu, a potom i u kućnom pritvoru na svom imanju u Kupincu.
Nakon svečane sjednice povorka se uputila od Centra za kulturu do biste dr. Vladka Mačeka gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Kod biste… u malom gradu… koji se diči velikim čovjekom…
Taj mirni, trezveni čovjek – u vremenima koja nisu pogodovala mirnima i trezvenima, već, naprotiv, hazarderima i va banque igračima završio je u konfinaciji, gdje ga je osobno čuvao Vjekoslav Luburić Maks. Nakon rata otišao je u Ameriku, svjestan da kod komunista ne bi dobro prošao.
Vladko Maček od 1928. godine bio je vođa Hrvatske seljačke stranke. Njegova politika temeljila se na poštenju, toleranciji, dijalogu i zajedništvu, zaštiti nacionalnih interesa i socijalnoj osjetljivosti – onome za što bi se mnogi složili da nam danas manjka.
