Vlada je na današnjoj sjednici izmijenila i dopunila odluku o interventnoj mjeri pomoći zbog izbijanja afričke svinjske kuge radi ublažavanja posljedica epidemije pa će uzgajivači kojima su uginule ili usmrćene životinje uslijed te bolesti do zadnjeg dana prošle godine isplatu moći dobiti i u 2024., a za tu namjenu ukupna sredstva povećana su sa 4,5 na 5,5 milijuna eura.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je da je Vlada prvotno donijela tu odluku 21. rujna 2023., a potom je izmijenila 12. listopada 2023. godine.
“Cilj odluke je omogućiti isplatu interventne financijske pomoći svim onim uzgajivačima kojima su uginule ili usmrćene životinje uslijed izbijanja i širenja afričke svinjske kuge, a kako bi isplatili i one korisnike za koje su zapisnici inspektorata stigli nakon posljednjih isplata u 2023. godini, a životinje su im usmrćene zaključno s 31. prosincem 2023”, rekla je Vučković.
Naglasila je da je zbog toga potrebno produljiti vrijeme, odnosno izmijeniti odluku na način da su isplate moguće i u 2024. godini.
Ujedno će se, istaknula je, povećati osigurana ukupna sredstva za tu svrhu sa 4,5 milijuna eura na 5,5 milijuna eura. Time će se, naglasila je, svi korisnici dovesti u jednak položaj i osigurat će se ista nadoknada tržišne vrijednosti za uginule i usmrćene svinje u postupku kontrole i suzbijanja afričke svinjske kuge.
Uz obnovu kontinuirano provodimo Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja
Potpredsjednici Vlade i ministri Tomo Medved i Branko Bačić izvijestili su o aktualnom stanju vezanom za obnovu od potresa, pri čemu je Medved istaknuo da se, uz obnovu obiteljskih kuća i javnih objekata, kontinuirano provodi Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja, posebice područja pogođenih potresom.
”S tim je ciljem Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pokrenulo Program održivog razvoja lokalne zajednice za Sisačko-moslavačku županiju, koji predstavlja podršku unapređenju društvene, javne, komunalne, socijalne i okolišne infrastrukture kao preduvjet za gospodarski oporavak. U 2023. godini ugovoreno je 25 projekata u vrijednosti milijun i 340 tisuća eura” rekao je Medved te najavio da će se u ovoj godini projekt proširiti i na Karlovačku županiju koja je također pretrpjela štete od potresa.
Potpredsjednik Bačić je izvijestio o svom nedavnom obilasku Gline i Petrinje gdje se uvjerio u stanje obnove objekata javne namjene i privatne imovine. U tijeku su radovi na izgradnji višestambenih zgrada i zamjenskih kuća te obnova poslovno-stambenih zgrada, a sukladno programu cjelovite obnove kulturno-povijesne cjeline Gline, kojega je izradilo Ministarstvo kulture, počet će i veći radovi u samom centru grada.
Krenula je i izgradnja prvih sedam višestambenih zgrada iz programa Vlade usvojenog u veljači prošle godine, a koji predviđa izgradnju 36 višestambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije, od toga 20 na području Siska.
”Tako intenzivan ciklus stambene izgradnje ne pamti se na području Sisačko-moslavačke županije i sigurno će doprinijeti bržem povratku ljudi na to područje. Time otvaramo mogućnost za revitalizaciju i prosperitet cijele županije, što nam je i jedna od temeljnih zadaća kroz obnovu”, poručio je Bačić.
Također je izvijestio da je u Sisku u tijeku postavljanje visokoenergetskih mobilnih kućica koje su namijenjene onima koji su još uvijek u modularnim kontejnerskim jedinicama i koji nemaju pravo na obnovu. Vlada time pokazuje iznimnu socijalnu osjetljivost i brigu za ljude koji u trenutku potresa nisu bili vlasnici kuća ili stanova, ustvrdio je.
Dodao je da će Europskoj komisiji ovih dana biti podneseno izvješće o izvršenju Fonda solidarnosti.
”Javnosti je poznato da smo bili u obvezi do kraja lipnja prošle godine utrošiti ukupno milijardu i 3 milijuna eura. Ne samo da smo ih utrošili, nego smo u tom vremenu realizirali projekte u vrijednosti milijardu i 454 milijuna eura”, zaključio je Bačić.
Kada završi ovaj veliki pothvat i povijesna obnova Zagreba i Banovine, dodao je premijer, imat ćemo nove bolnice, fakultete, obnovljene zgrade kulturne i sakralne baštine, višestambene zgrade u samom centru grada, brojne kuće na periferiji Zagreba, dok je infrastruktura praktički već sanirana.
”Zato su i konzumirana sva sredstva iz Fonda solidarnosti i još nadopunjena s milijardu i 550 milijuna dodatnih bespovratnih sredstava iz Instrumenta oporavka i otpornosti. Stoga nije čudo da je do sada potrošeno više od 2,3 milijarde eura na obnovu, a uložit će se još više od milijardu”, poručio je Plenković.
Prijedlog zakona o upravnim sporovima
Osuvremenjivanje upravnog spora, povećanje učinkovitosti pravosuđa i ubrzanja sudskih postupaka, cilj je prijedloga zakona o upravnim sporovima koji je Vlada sa sjednice uputila u saborsku proceduru.
Ograničava se tako mogućnost da se posebnim zakonima propisuju izuzetno kratki rokovi za donošenje odluka o upravnom sporu, odnosno standardiziraju se upravni sporovi te se ograničava propisivanje prvostupanjske nadležnosti Visokog upravnog suda, budući da se ponajprije radi o sudu koji rješava najsloženije upravne sporove.
U zakon se uvodi i mogućnost da u posebnim slučajevima odlučuje vijeće zbog složenosti pojedinih predmeta, a institut oglednog spora primjenjivao bi se ako je u pet ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične prirode.
Detaljno se razrađuju odredbe u odnosu na poslovnu sposobnost i zastupanje stranaka u upravnom sporu, raspravu, dokaze i izvođenje dokaza, te se stoga u cijelosti ukida posredna primjena odredbe Zakona o parničnom postupku, naveo je, među inim, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Juro Martinović.
Sprječava se zlouporaba prava stranaka koja im pripadaju u sporu na način da nemaju pravo na naknadu troškova, a u slučaju teže zloupotrebe prava sud ih može i novčano kazniti.
Carinici će morati davati pisanu izjavu o imovinskom stanju
Vlada je, također, u Sabor uputila konačan prijedlog izmjena Zakona o carinskoj službi, po kojima će, između ostalog, carinski službenici morati davati pisanu izjavu o svom imovinskom stanju i svoje uže obitelji u svrhu sprječavanja korupcije i drugih nedopuštenih utjecaja.
Izjava o imovinskom stanju sadrži osnovne osobne podatke carinskog službenika i njegovog bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, podatke o izvorima primitaka, podatke o obvezama, o nekretninama i pokretninama, podatke o poslovnim udjelima, dionicama i vrijednosnim papirima u poslovnim subjektima, zatim o novčanim sredstvima izraženim u eurima ili drugim deviznim sredstvima, kao i podatke o ostalim članstvima i funkcijama u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama, navodi se u zakonskom prijedlogu. Također, izjava će sadržavati i podatke o imovini maloljetne djece.
Pisana izjava će se davati pod kaznenom i materijalnom odgovornošću a u svrhu, kako se navodi, “sprječavanja korupcije, jačanja povjerenja javnosti, integriteta, objektivnosti i nepristranosti, sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja kod primjene službenih carinskih ovlasti”. Carinski službenik će morati podnijeti izjavu u roku od 30 dana od dana početka rada, a u istom roku će biti dužan prijaviti i eventualne promjene imovinskog stanja. Pritom, to se odnosi na svaku promjenu u sadržaju imovine, na povećanje vrijednosti imovine u iznosu iznad deset tisuća eura, kao i na svaku promjenu u primicima od obavljanja dodatnog posla i ostalih primitaka.
Kako napominju, carinska služba je po prirodi provedbe svojih poslova i radnih zadataka izrazito visoko izložena konkretnim oblicima i vrstama svih koruptivnih rizika i pojavnosti.
Stoga, istaknuto je, krajnje je neprihvatljivo da je u provedbi ove obveze uočeno odbijanje davanja izjave o imovinskom stanju ili njezinog davanja s netočnim ili nepotpunim podacima, što u bitnome može biti jasan i konkretan pokazatelj eventualnog postojanja odnosno ostvarenja upitnog financijskog interesa.
Kako je izvijestio resorni ministar Marko Primorac, drugi temeljni razlog predloženih zakonskih izmjena je uvođenje redovnog srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje carinika.
Usvojen akcijski plan za borbu protiv raka te program aktivnosti za zaštitu od požara
Vlada je na sjednici usvojila Akcijski plan do 2025. godine za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. godine.
Plan sadrži tri prioritetna područja – smanjenje pojavnosti raka promicanjem zdravih životnih navika uz učinkovitiju provedbu nacionalnih preventivnih programa i razvoj novih, uspostava sustava optimalnog praćenja i kontrole podataka o onkološkim pacijentima ustrojavanjem Nacionalne onkološke mreže i Nacionalne baze onkoloških podataka te doprinos smanjenju smrtnosti od raka te produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka između ostalog i nabavom radioterapijske opreme.
“Planirane mjere i aktivnosti obuhvaćaju primarnu prevenciju, sekundarnu prevenciju, dijagnostiku, liječenje, posebna područja onkologije, palijativnu skrb, edukaciju, istraživanje, nacionalnu onkološku mrežu i bazu podataka”, naveo je ministar zdravstva Vili Beroš.
Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, a borba protiv raka po svim je mjerilima je nacionalno, strateško i sigurnosno pitanje, naglasio je. “Posljednjih pet godina u prosjeku se dijagnosticira 25.000 slučajeva invazivnog raka godišnje. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka”, naveo je.
Usvojen je i program aktivnosti za ovu godinu u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za državu za koji je u državnom proračunu ukupno osigurano 21.825.318 eura.
Hrvatska vatrogasna zajednica, koja je predlagatelj programa, putem nadležnih vatrogasnih zajednica i Grada Zagreba planirat će pripravnost najmanje 50 vatrogasnih vozila i 500 dobrovoljnih vatrogasaca.
U Ministarstvu obrane, naveo je državni tajnik Zdravko Jakop, za provedbu aktivnosti planirano je do pet Canadaira, do šest izviđačko-navalnih zrakoplova Air Tractor, transportni helikopter te zrakoplov PC-9 M.
Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković istaknuo je da su korigirani financijski iznosi naknada za vatrogasce te su one za sezonske vatrogasce povećane s 530,89 eura na 660 eura mjesečno, protupožarna naknada povećana je s 26,55 eura na 30 eura, a profesionalnim dopunskim domicilnim vatrogascima naknada je povećana s 1.061,78 eura na 1.200 eura.
Za 60 milijuna eura povećan iznos za ulaganja u lječilišni i wellness turizam
Osim toga, Vlada je dala suglasnost za povećanje iznosa od 60 milijuna eura iz državnog proračuna za ugovaranje projekata slijedom poziva u okviru NPOO-a za dodjelu bespovratnih sredstava za regionalnu diversifikacija i specijalizaciju hrvatskog turizma tj. za projekte zdravstvenog turizma.
Riječ je o pozivu provedenom prošle godine punog naziva “Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti”.
Suglasnost za povećanje iznosa Vlada je dala Ministarstvu turizma i sporta, kao nadležnom tijelu za provedbu tog poziva i za komponentu razvoja održivog i otpornog turizma.
Sredstva se povećavaju iz državnog proračuna na poziciji tj. proračuna Ministarstva turizma i sporta, rekla je na Vladi ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, podsjetivši da je Ministarstvo u okviru provedbe NPOO-a objavilo taj javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava.
Projektni prijedlozi u sklopu tog poziva, dodala je, kandidirani su za financiranje kroz tri grupe – posjetiteljska i infrastruktura aktivnog turizma te u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma.
“Kako je poticanje turizma s naglaskom na zdravstveni turizam dio nacionalne razvojne strategije te jedan od ključnih proizvoda i u Strategiji održivog razvoja turizma do 2030. te kako se tim proizvodima smanjuje sezonalnost turizma i povećava dodana vrijednost, a posebice razvija i turizam na kontinentu, uspješna primjena ovih projekata posebno je važna za ostvarenje strateških ciljeva”, istaknula je Brnjac.
Između ostalog, Vlada je, sukladno članku 51. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kao davatelj koncesije, donijela Odluku o osnivanju i imenovanju članova Stručnog povjerenstva za koncesije koje se sastoji od stalnih i promjenjivih članova, a koji se imenuju se na rok od četiri godine.
Također je donesena i Odluka o osnivanju Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja, odnosno međunarodnih sankcija. Odluka ima za cilj detaljno razraditi ustroj, zadaće i način rada Stalne skupine te druga pitanja od važnosti za učinkovitu primjenu i praćenje provedbe mjera ograničavanja. Na osnovi dosadašnje koordinacije u području mjera ograničavanja uočena je potreba da se u Stalnoj skupini osigura visoka razina predstavnika nadležnih institucija, posebno za potrebe donošenja strateških odluka koje mogu imati vanjsko-političke i gospodarske implikacije za Republiku Hrvatsku.
Uz to, donesena je i Uredba o postupku odobrenja državnih jamstava, nadzoru nad namjenskim korištenjem sredstava i drugim pitanjima vezanim za državna jamstva.
Zbog ostavke zamjenika općinskog načelnika Općine Pribislavec iz reda pripadnika romske nacionalne manjine, Vlada je za 10. ožujka raspisala prijevremene izbore za zamjenika.
Vlada je prihvatila Godišnje izvješće za 2022. godinu o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, te dala suglasnost za isticanje kandidature za organizaciju Svjetskog prvenstva u utrci s preprekama – Spartan World Championship 2024.
Kao zadnju točku na današnjoj sjednici Vlada, Hrvatskom je saboru uputila više mišljenja: o proglašenju prvog petka u veljači „Danom crvenih haljina – nacionalnim danom borbe protiv moždanog udara u žena“, o proglašenju 19. rujna „Hrvatskim danom rijetkih bolesti“, o proglašenju 11. studenoga „Hrvatskim danom arterijske hipertenzije“.
Isto tako, upućena su mišljenja o Izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade RH za 2022. godinu, o Izvješću o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u RH te o Izvješću o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2022. godinu.
Izvor: Vlada RH
