Hrvatska raspolaže poželjnim klimatskim, pedološkim i hidrološkim potencijalima za proizvodnju raznolikog voća i povrća. Međutim, proizvodnja voća i povrća ne razvija se na željeni način u smjeru zadovoljavanja potreba stanovništva, turizma, prehrambene industrije i izvoza.
Nepovoljan tržišni položaj domaćih proizvođača
Zbog nepovoljnog tržišnog položaja proizvođača proizvodnja voća i povrća ne uspijeva ostvariti svoje prirodne potencijale. Međusobno povezivanje proizvođača bi omogućilo da veći dio novostvorene dodatne vrijednosti proizvoda ostane proizvođaču, umjesto da se kroz opskrbni lanac, preko velikog broja sudionika u procesu distribucije, prelije izvan lokalnog gospodarstva. Ako kapaciteti hladnjača nisu dovoljni ili su nedovoljno organizirani da prihvate od proizvođača željenu količinu voća i povrća na čuvanje, voćarska i povrtlarska proizvodnja izložena je sezonskim oscilacijama cijena, riziku i dugoročno razvojnoj nesigurnosti. Konkurentnost u globaliziranom tržištu razumijeva količinom i kvalitetom sigurnu ponudu. Zato je Ministarstvo poljoprivrede pripremilo Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine koji je u e-savjetovanju do 19. srpnja 2019. godine.
„Ključna područja intervencije u proizvodnji voća i povrća su jačanje skladišnih kapaciteta, jačanje upravljačkih kapaciteta proizvođačkih organizacija i jačanje tržišne prepoznatljivosti. Ovdje radimo zaokruženu priču koja iz temelja rješava probleme skladišnih kapaciteta za voće i povrće. Vodili smo računa o svakom koraku ostvarenja našeg cilja odnosno izgradnji 20 hladnjača, 7 skladišno-distributivnih centara i 13 skladišnih centara za voće i povrće. Sve ovo radimo kako bismo povećali konkurentnost naših proizvođača, a na njima je sada da se dobro organiziraju, udruže i zajedno se bore za tržište. Predvidjeli smo i brendiranje domaće proizvodnje i to je projekt na kojem već sad predano radimo i tražimo najbolji model od kojeg će i proizvođači i potrošači imati najviše koristi. Pozivam sve da prouče naš prijedlog akcijskog plana i daju nam svoje konstruktivne prijedloge.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.
Cilj Akcijskog plana je stvoriti nužne preduvjete proizvođačima voća i povrća za ovladavanje vlastitim tržišnim položajem. Provedba akcijskog plana doprinijet će unapređenju položaja proizvođača voća i povrća u lancu opskrbe; organiziranju proizvođača u proizvođačke organizacije; poboljšanju prihoda proizvođača voća i povrća te posebno mikro i malih poljoprivrednih gospodarstava; stabilizaciji tržišta voća i povrća; regionalnom gospodarskom razvoju i prepoznatljivosti domaćeg voća i povrća na policama trgovačkih centara te na taj način pružiti potrošaču informaciju o porijeklu proizvoda i slobodu izbora kod kupnje. Ovime jača cjelokupni lanac opskrbe, jer koncentracija ponude može doprinijeti i drugim dionicima lanca u vidu smanjenja transportnih troškova, ali i troškova koji su izravno povezani sa smanjenjem broja dobavljača.
Akcijskim planom predviđeno je 5 mjera za ključna područja intervencije
Akcijskim planom predviđeno je 5 mjera za ključna područja intervencije: Izrada tipske projektne dokumentacije za hladnjače i distributivne centre; Izgradnja javne infrastrukture za skladištenje voća i povrća uz korištenje obnovljivih izvora energije; Edukacija i potpora proizvođačkim organizacijama u području upravljanja i financija; Digitalizacija skladišta/distributivnih centara i Uspostava nacionalnog sustava označavanja voća i povrća i stvaranje prepoznatljivosti, nadstandarda kvalitete i sigurnost hrane.
Planira se izgradnja 7 skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće
Mrežom hladnjača troškovno bi se optimizirala opskrbno-prodajna logistika voćara i povrćara s OPG-a. Također bi se smanjili opći troškovi pojedinačne izgradnje, standardizirala bi se tehnologija i kvaliteta čuvanja proizvoda, te omogućilo skupno strateško istraživanje tržišta i uvođenje prepoznatljive oznake za određenu vrstu voća i povrća. Zato će biti izgrađeno 7 skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5.000 tona, od čega 3.000 tona za voće i 2.000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3.000 tona u sljedeće tri godine. Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka.
Kako je riječ o cjelovitom planu, ne radi se samo o izgradnji infrastrukture već i u osiguranju materijalnih preduvjeta uspješne tržišne komunikacije. Zato smo predvidjeli i uspostavu nacionalnog sustava označavanja voća i povrća u okviru skladišta/distributivnih centara što će uz, novu digitalnu platformu, pridonijeti boljoj vidljivosti i vrijednosnoj percepciji hrvatskog voća i povrća.
