Vlada je sa sjednice u Hrvatski sabor uputila izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti radi usklađivanja s EU Paktom o azilu i migracijama, s ciljem učinkovitijeg sprječavanja sekundarnih migracija. Jedna od ključnih novosti je uvođenje obveze učenja hrvatskog jezika za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita.
Kako navode u Ministarstvu unutarnjih poslova, predloženim izmjenama omogućuje se provedba reformiranog europskog zakonodavnog okvira te uvođenje učinkovitijih instrumenata nadzora i upravljanja prihvatom, čime bi se smanjile zlouporabe sustava međunarodne zaštite i sekundarna kretanja.
Azilanti i osobe pod supsidijarnom zaštitom bit će obvezni položiti ispit iz hrvatskog jezika na razini A1 u roku od godine dana od stjecanja statusa, odnosno na razini A2 u roku od tri godine. Sudjelovanje u integracijskim mjerama, uključujući tečajeve jezika, postaje obvezno, a prava poput materijalnih uvjeta prihvata mogu se ograničiti u slučaju neispunjavanja obveza.
Izmjenama se propisuje i dubinska provjera migranata odmah po policijskom zaticanju, uz mogućnost odvajanja osoba koje predstavljaju sigurnosni rizik ili zloupotrebljavaju sustav. Predviđa se osnivanje posebnih centara za dubinske provjere, u kojima se osobe neće moći slobodno kretati. Jačaju se i tzv. dablinska pravila kroz brže procedure i kraće rokove za transfere u druge države članice.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je da se uvodi obvezna granična procedura za tražitelje koji iznose lažne informacije, predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili dolaze iz zemalja s niskom stopom odobravanja zaštite.
Zakon se dodatno usklađuje s pravilima o prikupljanju i razmjeni podataka kroz sustav Eurodac, uključujući podatke o djeci starijoj od šest godina, radi bolje identifikacije i zaštite od trgovine ljudima.
Vlada je na istoj sjednici dala suglasnost na Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2026. godinu. Program financiraju Ministarstvo kulture i medija, Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija, a planirana su višemilijunska sredstva za obnovu i zaštitu kulturnih dobara.
Donesena je i odluka o proglašenju posljednjeg tjedna u svibnju svake godine „Tjednom Hrvata izvan RH“, s ciljem jačanja povezanosti domovinske i iseljene Hrvatske.
Vlada je dala suglasnost i na novi Statut APN-a te podnijela amandman na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju kojim se precizira način doznačavanja sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića.
