Kontrolori HZZO-a koji na bolovanju zateknu osobu za koju procijene da lažira bolest, da “namjerno sprječava ozdravljenje” ili tijekom bolovanja obavlja neke druge, primjerice poljoprivredne poslove, moći će im propisati kaznu od 1060 do 1990 eura, odnosno do 15.000 kuna.
Kažnjeni mogu biti i liječnici koji su otvorili takvo bolovanje, i to prekršajnom kaznom u visini od 660 do 2650 eura, odnosno do gotovo 20.000 kuna.
Jedna je to od odredbi iz predloženih izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je, zajedno s prijedlogom izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, upućen u javnu raspravu.
Riječ je o dugoočekivanim i u više navrata najavljivanim propisima bez kojih je nemoguće početi reformu, a za koje je bilo najavljeno da će u javnoj raspravi biti još prije ljeta, kako bi se zakoni donijeli do kraja godine te se počeli primjenjivati početkom 2023.
Ministar zdravstva Vili Beroš ne objašnjava kašnjenje, već ističe da su izmjene i dopune zakona u javnom savjetovanju prvi vidljivi korak i temelj reforme zdravstva.
– No, ovom prvom koraku prethodilo je niz manje vidljivih, ali intenzivnih napora Vlade i zdravstvene administracije zahvaljujući kojima svjedočimo ovim zakonskim izmjenama i dopunama. Sada imaju priliku svi ostali dionici pridonijeti konstruktivnim prijedlozima – kaže.
Među glavnim novostima je i povećanje maksimalnog iznosa participacije koje će pacijenti bez dopunskog osiguranja godišnje moći platiti za zdravstvene usluge, i to s dvije na četiri tisuće kuna.
Promjena zakona tiče se i studenata, konkretno trenutačno je na snazi odredba kojom redovni studenti imaju pravo na zdravstvenu zaštitu do 26. godine, sada se to mijenja i briše se dobna granica, ali se studentima, neovisno o godinama života, omogućava zdravstveno osiguranje u trajanju od osam godina.
Uvodi se i jedinstvena HZZO-ova lista lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda.
