Zelena akcija izvijestila je u utorak da su europske i hrvatske okolišne organizacije pozvale Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da poveća povratnu naknadu za ambalažu od pića koja je, kažu, sramotno najniža u Europskoj uniji.
Kako bi se zajamčila visoka stopa prikupljanja i maksimalna količina materijala za recikliranje u lokalnoj industriji, opravdana minimalna vrijednost povratne naknade u Hrvatskoj trebala bi iznositi 0,10 eura, kažu iz Zelene akcije.
Udruge za zaštitu okoliša, koje su dio Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, zajedno s platformom Reloop i mrežom European Environmental Bureau ističu kako je potrebno unaprijediti postojeći model kružnog gospodarstva u Hrvatskoj.
Naime, u Hrvatskoj je 2006. godine uveden sustav povratne naknade za ambalažu od pića te je tako stvoren model odvojenog prikupljanja otpada. On jamči veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike.
Budući da je u Hrvatskoj od 1. siječnja ove godine službena valuta euro, iznos povratne naknade od 50 lipa sada iznosi tek 0,07 eura, što je najniži iznos povratne naknade u EU. U Finskoj, ovisno o veličini ambalaže i materijalu, iznos varira između 0,10 i 0,40 eura dok u Njemačkoj i Nizozemskoj iznosi 0,25 eura, ističu u priopćenju iz Zelene akcije.
Udruge smatraju da iznos od 7 centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže.
Naglašavaju da se povratna naknada pokazala ključnim mehanizmom u modelima sakupljanja ambalažnog otpada budući da dovoljno visok iznos može stvoriti snažnu financijsku motivaciju za potrošače.
Eko udruge također pozivaju Ministarstvo na proširenje sustava tako da obuhvati i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre te drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje.
Upravo sustav povratne naknade jamči veću stopu povrata otpadne ambalaže, a veća naknada, pak, jamči još veći povrat, kažu iz Zelene akcije.
