Minimalnu plaću prima oko 52 tisuće zaposlenih u Hrvatskoj, među kojima je dvadesetak tisuća radnika zaposlenih u drvnoj, kožnoj i tekstilnoj industriji, piše Večernji list.
Po visini minimalca Hrvatska se nalazi među pet država članica EU s najnižim primanjima za puno radno vrijeme, a manje od Hrvata zarađuju Bugari (332 eura), Letonci, Rumunji i Mađari. Godina 2022. počela je, inače, povećanjem minimalne plaće na 3750 kuna ili 500 eura neto, odnosno 4700 kuna ili 624 eura bruto od siječnja. Prva tako povećana minimalna plaća bit će isplaćena u veljači.
Uz 50-ak tisuća ljudi koji su prijavljeni na minimalac, još je i stotinjak tisuća zaposlenih čija primanja iznose nekoliko desetaka kuna više od minimalca. Svaki deseti zaposleni u zemlji zarađivao je u prosincu prošle godine manje od 3915 kuna neto, odnosno manje od 4772 kune bruto. Svaki drugi, pak, hrvatski radnik primio je manje od 6149 kuna neto.
Minimalna će plaća ove godine prvi put u Hrvatskoj biti veća od polovice prosječne plaće (oko 52 posto trenutačno) te iznad 60 posto medijalne neto plaće, trenutačno 62 posto, no s vremenom će se taj udio vjerojatno spuštati kako ostale plaće budu rasle. Prije pet godina minimalna je plaća dosezala samo 38 posto prosječnih primanja te je posljednjih godina snažnije rasla.
U prosincu je, inače, prosječna neto plaća u zemlji bila 7333 kune, tako da bi tijekom ove godine prosječna neto primanja mogla premašiti vrijednost od često spominjanih tisuću eura. S prosjekom iznad tisuću eura Hrvatska bi iduće godine mogla ući u eurozonu, no to ne znači da će građani sačuvati dostignutu razinu standarda. Inflacija je već sada ozbiljno nagrizla nominalno povećanje plaća pa je tako plaća isplaćena u prosincu realno bila viša samo 1,9 posto, iako je nominalno porasla gotovo 7 posto. Inače, od rujna ove godine i plaće će se, jednako kao i cijene, paralelno iskazivati u eurima i kunama, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
