Rezultati referendumskog izjašnjavanja pokazuju spremnost sindikalnog članstva – srednjoškolskih nastavnika na sudjelovanje u štrajku na kraju školske godine nešto većom od 50 posto dok su se zaposleni u osnovnim školama značajnom većinom od 66 posto izjasnili da ne žele sudjelovati u štrajku koji bi se organizirao na kraju školske godine.

 

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić potvrdio je, na konferenciji za novinare, kako su se zaposleni u osnovnim školama na referendumu većinom izjasnili da ne žele sudjelovati u štrajku na kraju školske godine.

 

No, dodao je, da će se prema (srednjoškolskim) podružnicama koje su se za to izrazile spremnost, koja obvezuje sindikat, poslati upute, a i javnost će biti izviještena o daljnjim koracima. Ustvrdio je da administracija ne želi  dati priliku dogovoru nego gura sindikate u radikalnije oblike djelovanja.

 

Odgovarajući na novinarski upit rekao je kako se štrajk, ne postigne li se dogovor, može očekivati u drugom tjednu lipnja te dodao kako očekuju udarce sa svih strana, ali i razumijevanje učenika i roditelja.

 

Nismo nisu željeli organizirati štrajk na kraju školske godine, no izostao je dijalog i najavljeni poziv na razgovor u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih  u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija. Osvrnuo se na obrazovnu reformu u strukovnim školama i uvođenje modularne nastave ocijenivši ju nedovoljno pripremljenom te upozorio da se svakodnevno javljaju nova pitanja na koja nema odgovora. Također upitnim drži je li eksperimentalna modularna nastava zakonski utemeljena. Stoga je pozvao roditelje da upitaju resorno ministarstvo kako će se u strukovnim školama obrazovati njihova djeca, budući da, kako tvrdi, idu u nepoznato i gura ih se u eksperiment. Sindikati nisu protiv reforme, ali jesu protiv nepripremljene i stoga traže odgodu, poručio je Turalija.

 

Nije isključio mogućnost postizanja dogovora u postupku mirenja.

 

Većina sindikalnog članstva odlučila se na radikalan korak i velika je odgovornost na vladi, naglasio je glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin dodavši da nakon pokrenutog  postupka mirenja u skladu s procedurom počinju teći rokovi. Želimo poslati poruku da ćemo ustrajati na rješavanju problema, rekao je ustvrdivši kako je sramotno da se problemi prelamaju preko leđa djece te da ih se gura u eksperiment s nesagledivim posljedicama. Dođe li do štrajka u školama pridružit će im se i zaposlenici u znanosti i viskom obrazovanju, najavio je Kroflin.

 

Ministarstvo: Nema razloga za štrajk, zaključivanje ocjena i matura nisu ugroženi

 

Ministarstvo obrazovanja je pak obrazovnim sindikatima poručilo da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, nema razloga za štrajk, a zaključivanje ocjena i matura nisu ugroženi.

 

“Zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalazimo nikakav razlog za štrajk. Napominjemo kako su plaće u obrazovanju u odnosu na 2016. godinu rasle više od 100 posto”, istaknulo je u priopćenju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

 

Time su reagirali na najavu obrazovnih sindikata koji traže pokretanje postupka mirenja, a nakon provedenog referendumskog izjašnjavanja članstva koje je u srednjim školama podržalo organiziranje štrajka u vrijeme zaključivanja ocjena i polaganja mature, dok u osnovnim školama nisu na to spremni.

 

Iz Ministarstva poručuju da odgovorni za posljedice aktivnosti sindikata mogu biti jedino i isključivo oni koji na aktivnosti pozivaju i te aktivnosti organiziraju, a sve ostalo su neuspješni pokušaji prebacivanja odgovornosti.

 

Ministarstvo ističe i kako najavljene akcije sindikata, bez obzira na obujam i modalitet, neće utjecati na zaključivanje ocjena i državnu maturu te će se sve održati prema planu.

 

“Interes učenika oduvijek je ovome Ministarstvu bio na prvome mjestu i njime bi se svi u obrazovanju trebali voditi”, poručuju iz Ministarstva.

 

Što se tiče zahtjeva sindikata, u Ministarstvu ponovno ističu da “trenutno ne postoje zakonske mogućnosti kojima bi se ispunili neki od triju materijalnih zahtjeva sindikata niti će to biti moguće bez obzira na aktivnosti koje poduzimaju ili planiraju poduzimati”.

 

“Dodatak na plaću koji traže sindikati bio bi protuzakonit jer Zakonom o plaćama nije predviđen, povećanje osnovice je već konzumirano i uskoro će nakon ljeta ponovno porasti osnovica za dodatnih tri posto. Što se tiče koeficijenata, trenutno je u tijeku analiza svih koeficijenata iz Uredbe koju radi Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, a kojom će se utvrditi je li eventualno došlo do pogreške u međuodnosima između koeficijenata različitih sektora i radnih mjesta. Dok Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama ne dovrši spomenutu analizu, koeficijenti se ne mogu mijenjati”, objašnjava Ministarstvo.

 

Sindikati nisu željeli razgovarati

 

Kažu i da su cijelo vrijeme sa sindikatima razgovarali u dobroj vjeri, međutim, sindikati nisu željeli razgovarati, nego su postavljali ultimatume, prijetili i ucjenjivali predstavnike Ministarstva.

 

Ministarstvo napominje i da su plaće učitelja nakon reforme, za ožujak 2024. u odnosu na ožujak 2023., rasle za gotovo 38 posto, a u odnosu na 2016. godinu više od 101 posto.

 

Naveli su i prosječne plaće nastavnika u srednjim školama za puno radno vrijeme za ožujak ove godine. Nastavnik (2,01) imao je prosječnu bruto plaću 2.280 eura, a neto 1.608. Nastavnik mentor (2,17) imao je prosječnu bruto plaću 2.602 eura, a neto 1.829 eura. Nastavnik savjetnik (2,38) imao je prosječnu bruto plaću 2.902 eura, a neto 2.010 eura. Nastavnik izvrsni savjetnik (2,62) imao je prosječnu bruto plaću 3.243 eura, a neto 2.219 eura.