Hrvatska bi od 1. siječnja 2027. godine prvi put mogla uvesti kaznu doživotnog zatvora. Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila paket zakonskih izmjena kojim se znatno pooštravaju kazne za najteža kaznena djela, uvodi ekocid te dodatno jača zaštita životinja.
Doživotni zatvor mogao bi se izreći za 15 najtežih kaznenih djela za koja je sada predviđena kazna dugotrajnog zatvora.
Premijer Andrej Plenković kazao je da se izmjenama reagira na stvarne okolnosti s kojima se hrvatsko društvo suočilo, posebno spomenuvši teška ubojstva i slučaj u Drnišu.
„Ovo je jedan od najvažnijih zakona u domeni pravosuđa i mislim da je dobro izbalansiran“, poručio je Plenković.
Zahtjev za uvjetni otpust tek nakon 25 godina
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan pojasnio je da doživotna kazna ne znači potpuno isključivanje mogućnosti uvjetnog otpusta.
Osuđenik će zahtjev moći podnijeti tek nakon 25 godina provedenih u zatvoru, no samo podnošenje zahtjeva neće značiti da će biti pušten na slobodu. O tome će odlučivati sud, dok se zahtjevi podneseni prije isteka 25 godina neće ni razmatrati.
Uvodi se i poseban nadzor visokorizičnih osoba koje su odslužile zatvorsku kaznu, ali kod kojih i dalje postoji velika vjerojatnost počinjenja novog teškog kaznenog djela. Nadzor bi mogao trajati od jedne do pet godina, a kod najtežih kaznenih djela počinjenih na štetu djece i do deset godina.
Predlaže se i ukidanje zastare za kaznena djela za koja je izrečena kazna dugotrajnog ili doživotnog zatvora.
Ekocid postaje kazneno djelo
Jedna od najvećih novosti je uvođenje ekocida kao teškog kaznenog djela protiv okoliša.
Odnosit će se na osobito teške slučajeve koji izazivaju katastrofalne, dugotrajne i nepovratne posljedice za zrak, vodu, tlo ili ekosustav.
Za najteže oblike zagađenja okoliša predviđa se najmanje deset godina zatvora, pa sve do dugotrajnog ili doživotnog zatvora. Ni za ekocid ne bi bilo zastare.
Istodobno se povećavaju moguće novčane kazne za pravne osobe. Umjesto dosadašnjih maksimalnih iznosa od 20 milijuna, odnosno 25 milijuna eura kod zločinačkog udruženja, kazna za tvrtke mogla bi dosegnuti 50 milijuna eura.
Puno strože kazne za namjerno izazivanje požara
Vlada predlaže i znatno strože kažnjavanje izazivanja opće opasnosti, uključujući namjerno izazivanje požara.
Umjesto sadašnjih šest mjeseci do pet godina zatvora, kazna bi iznosila od jedne do deset godina.
Ako je posljedica velika materijalna šteta, predviđa se kazna od tri do 15 godina zatvora. U najtežim slučajevima, kada požar ili drugo takvo kazneno djelo dovede do smrti ili većeg broja ozlijeđenih, kazna bi mogla biti od najmanje pet godina pa sve do dugotrajnog ili doživotnog zatvora.
Strože i za zlostavljanje životinja
Paket donosi i snažniju kaznenopravnu zaštitu životinja. Uvode se nova kaznena djela spolnog iskorištavanja životinja i neovlaštenog obavljanja veterinarske djelatnosti.
Za nova kaznena djela predviđene su kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora, odnosno od jedne do osam godina za teži oblik počinjen iz koristoljublja.
Mijenja se i kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja, pa će za ostvarenje obilježja kaznenog djela biti dovoljno i jednokratno postupanje.
Počiniteljima kaznenih djela nad životinjama obvezno bi se izricala sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja, a takva mogućnost uvodi se i za neubrojive osobe.
Habijan je kazao da dio izmjena proizlazi iz usklađivanja s pravom Europske unije, dok su druge rezultat analize slučajeva s kojima se hrvatski pravosudni sustav susreće u praksi.
U saborsku proceduru upućene su i izmjene Zakona o trgovačkim društvima kojima se uvodi europski okvir za dionice s višestrukim pravom glasa. Cilj je poduzetnicima otvoriti dodatne izvore financiranja i smanjiti njihovu ovisnost o tradicionalnom bankovnom financiranju.
