Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović kazao je da mjera za očuvanje radnih mjesta definirana do kraja prosinca za one sektore kojima je ona najnužnija, istaknuvši i da Hrvatska prelazi u fazu kreiranja novih radnih mjesta, za što je osigurano više od milijardu kuna.
“Osigurali smo nešto sredstava na razdjelu HZZ-a i za mjeru skraćenog radnog vremena i za mjeru očuvanja radnih mjesta. Nadamo se i očekujemo da te mjere neće biti intenzivne iduće godine, jer prelazimo u fazu kreiranja radnih mjesta, za što smo osigurali više od milijardu kuna”, naglasio je ministar Aladrović, odgovarajući na pitanja novinara na marginama konferencije The Economista: Svijet u 2022.”, u organizaciji tvrtke Livit i pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvtske.
Ministar očekuje da će upravo to biti smjer u kojem će se Hrvatska kretati u 2022., dodavši da se i na konferenciji čulo da Hrvatska ide smjeru rasta, pa bi stoga onih koji trebaju mjere trebalo biti minimalno.
Ponovio je međutim da “dok postoji potreba, mi ćemo biti na raspolaganju radnicima i poslodavcima”.
Odgovorio je i da se trenutno za mjere očuvanja radnih mjesta isplaćuje 40-ak milijuna kuna za 12 do 15 tisuća radnika, dok su to po sektorima organizatori raznih događanja, neke vrste prijevoza, tj. oni kojima je otežan ili odlukom stožera zabranjen rad, a što je, po njegovoj ocjeni, svedeno na minimum s obzirom na sve mjere.
Zahtjevi sindikata nisu realni
Ministar Aladrović ocijenio je da zahtjevi sindikata javnih službi za povećanjem materijalnih prava i 13. plaćom u ovom trenutku nisu realni i nadilaze financijski potencijal Republike Hrvatske.
“Svi se možemo složiti da su ti zahtjevi izrazito izdašni i u ovom trenutku nisu realni”, izjavio je Aladrović na marginama konferencije The Economista komentirajući zahtjeve sindikata s kojima se pregovara o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru.
Aladrović očekuje da će se za pregovaračkim stolom postići kompromis i u konačnici dogovor “u realnim okvirima”.
Objasnio je i složenost situacije u kojoj se treba voditi računa o javnim financijama, s obzirom da će se sljedeće godine vjerojatno odobriti ulazak Hrvatske u eurozonu.
“Za realne scenarije jesmo, ali ono što je jučer predstavljeno nadilazi financijski potencijal Republike Hrvatske”, ustvrdio je ministar.
Izvor: Hina/Vlada
