Hrvatska će nastaviti provoditi zajedničke odluke radi jačanja savezničke sigurnosti, kao i odluke o obrambenim izdvajanjima, posebice o modernizaciji i opremanju, izjavio je u srijedu ministar obrane Mario Banožić nakon sastanka ministara obrane država članica NATO-a.
“Nalazimo se u potpuno drugačijoj sigurnosnoj realnosti u odnosu na prethodne godine, zbog čega je nužno donijeti odluke kojima ćemo zajamčiti snažan saveznički postav odvraćanja i obrane. Hrvatska će nastaviti provoditi zajedničke odluke u korist jačanja savezničke sigurnosti, kao i odluke o obrambenim izdvajanjima, posebice kada govorimo o modernizaciji i opremanju“, rekao je Banožić
Ministri obrane država članica NATO-a otvorili su u srijedu na sastanku u Bruxellesu raspravu o mogućem povećanju izdvajanja za obranu, a odluka o tome ostavljena je za samit čelnika Saveza ovoga ljeta u Viliniusu.
Članice NATO-a obvezele su se još 2014. da će do 2024. godine podići izdvajanje na najmanje 2 posto svoga BDP-a. Iako već osam godina zaredom članice povećavaju izdatke za obranu još uvijek ih ima koje nisu postigle zacrtani cilj, a sada se s ruskim ratom u Ukrajini pojavljuje potreba za još većim ulaganjima.
Tako dio zemalja traži da se poveća cilj izdvajanja na 2,5 posto BDP-a.
“Moramo biti svjesni da se u razdoblju od više od 20 godina nije dovoljno ulagalo u vojske gotovo svih zemalja članica, ali je situacija u kojoj se Europa našla nakon početka agresije na Ukrajinu jasno osvijestila da treba modernizirati obrambene sektore i povećati svoja ulaganja”, rekao je Banožić.
Na marginama ovog NATO ministarskog sastanka, ministar Banožić potpisao je i tri pisma namjere kojima Republika Hrvatska iskazuje interes za sudjelovanjem u tri nova NATO-ova projekta visoke vidljivosti koji će omogućiti daljnje unaprjeđenje sposobnosti Oružanih snaga u područjima sposobnosti prelaska prepreka (Gap Crossing Capability), mobilnosti i protumobilnosti (Mobility and Counter-Mobility Capabilities) te vozila i sustava vojnog inženjerstva (Military Engineering Vehicles and Systems).
Banožić je rekao da Hrvatska podupire zajedničku nabavu kroz NATO-ove mehanizme što će omogućiti lakše, brže, jednostavnije i jeftinije opremanje oružanih snaga savezničkih država.
Rekao je da je na sastanku ponovio hrvatsku predanost savezničkoj sigurnosti kazavši kako se trenutno više od 60 posto hrvatskih snaga razmještenih u inozemstvu nalazi upravo na istočnom boku NATO-a, odnosno u Litvi, Poljskoj i Mađarskoj.
Na pitanje zauzima li se Hrvatska za povećanje cilja o izdvajanju za obranu, Banožić je odgovorio potvrdno, ali je naglasio da se mora voditi računa o proračunskim mogućnostima.
“Moramo razmišljati i o drugim sektorima koji se financiraju iz proračuna, a upravo potpisivanjem ovih projekata povećavamo sredstva za modernizaciju vojske”, rekao je Banožić.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da se na sastanku razgovaralo o važnosti investiranja u obranu, rekavši da zemlje članice već osam godina povećavaju svoje obrambene proračune.
“Očekujemo da se taj trend nastavi i ove godine, ali treba učiniti još više. Danas smo raspravljali o ulaganjima u obranu nakon 2024. Odluku o tome donijet će čelnici NATO-a na svom samitu u Vilniusu ovoga ljeta”, rekao je Stoltenberg.
Banožić je rekao da je Hrvatska spremna pomoći Ukrajini svojim iskustvom i u poslijeratnoj obnovi, rehabilitaciji, razminiranju te o brizi za veterane.
„Republika Hrvatska spremna je s Ukrajinom podijeliti svoju ekspertizu u poslijeratnoj obnovi, rehabilitaciji te brizi o braniteljima kao i iskustva u razminiranju“, istaknuo je Banožić.
Ministri obrane ponovno su izrazili snažnu podršku Ukrajini i potvrdili nastavak pomoći kroz NATO-ov Sveobuhvatan paket pomoći za Ukrajinu.
Osim toga, države članice NATO-a na ovoj su sjednici pružile potporu ranjivim NATO-ovim partnerskim državama, Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldovi, za koje su usvojeni paketi za izgradnju kapaciteta u području obrane i sigurnosti.
“Sigurnost i stabilnost BiH od posebne je važnosti za hrvatsku vladu i Hrvatska će i dalje biti spremna pomagati BiH na njezinom putu prema euroatlantskim integracijama, kako bilateralno tako i tražeći modalitete za podršku kroz mehanizme NATO-a“, rekao je Banožić.
Paket za BiH sadrži 12 područja suradnje od kojih se tri odnose na područje sigurnosnog sektora, a ostalih devet na područje obrambenog sektora.
Ministri su također izrazili punu solidarnost s Turskom koju su pogodili razorni potresi.
Ministar Banožić je na neformalnoj sjednici izrazio sućut turskom kolegi zbog razornih potresa koji su pogodili Tursku i Siriju prije desetak dana, a ukrajinskom kolegi ponovio je da će Hrvatska nastaviti pružati pomoć Ukrajini.
Ministri su na sastanku usvojili nove NATO-ove političke smjernice za obrambeno planiranje 2023. koje državama članicama služe kao prvi korak u narednom četverogodišnjem ciklusu obrambenog planiranja.
Osim toga, ministri su na sjednici razmijenili mišljenja o potrebi daljnjeg rada u području otklanjanja nedostataka po pitanju zaliha streljiva i ostalih vojno-industrijskih kapaciteta.
