Bijeli kruh mogao bi dosegnuti cijenu od 15 kuna

189

Ne stabilizira li se tržište energenata zbog kojeg ovih dana bilježimo nikad više cijene pšenice, običan, bijeli kruh u Hrvatskoj mogao bi dosegnuti nezapamćenu cijenu od čak 15 kuna za komad, potvrdila je Jutarnjem listu direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Dapače, ova hrvatska računica čini se čak i konzervativnom u odnosu na predviđanja nekih drugih, nama bliskih europskih tržišta na kojima se zadnjih dana špekulira i o znatno većim poskupljenjima, navodi dnevnik u izdanju od srijede.

Pa tako češki mediji zadnja dva dana prenose upozorenja češkog udruženja pekara koje apelira da se što prije ograniči izvoz pšenice i upozoravaju da bi cijena običnog bijelog kruha u Češkoj do ljeta mogla koštati nezamislivih 60 kruna za komad, odnosno 18,50 kuna.

Takvo drastično poskupljenje neslužbeno nije isključeno niti za našu zemlju, no službena predviđanja zasad su u okvirima cijene od 15 kuna, što je već samo po sebi iznimno, posebno za državu koja je velik potrošač kruha i koja je u posljednjih deset godina, od ulaska u EU, uspjela povećati i vlastitu proizvodnju, ali i uvoz kruha i krušnih proizvoda.

Kako je za Jutarnji rekla Barišić, pekarska industrija poprilično je zabrinuta jer je cijena pšenice na rekordnoj razini, a mijenja se toliko brzo da se ugovori s dobavljačima potpisuju na rok od maksimalno mjesec dana jer nitko ne može i ne želi garantirati da se cijene neće mijenjati.

Tona pšenice na francuskoj burzi trenutačno stoji 400 eura, u Argentini 354, a u Chicagu 399 eura za tonu, što znači da je za kilogram pšenice sada potrebno izdvojiti čak tri kune.

Nadalje, prosječna veleprodajna cijena običnog, bijelog brašna u 2021. godini iznosila je 2,50 kuna za kilogram, dok je trenutačno na razini od četiri kune, a poskupljenja u veleprodaji već su se prelila na cijene maloprodajnih proizvoda te nitko ne može garantirati da i dalje neće rasti.

“Kako se može primijetiti, kilogram brašna u trgovinama sad je već na deset kuna, što najbolje svjedoči o stanju na tržištu. Cijene pekarskih proizvoda u Hrvatskoj općenito bez prestanka rastu od 2020. godine, a iako je većina analitičara ranije predviđala da će se situacija dosad stabilizirati, to se nije dogodilo i mi vidimo da tržište divlja, kao posljedica rasta cijena energenata i goriva, o kojima poljoprivreda ovisi”, rekla je Barišić.

Za razliku od Čeha koji pozivaju na ograničenje izvoza pšenice, Barišić kaže da takve akcije u Hrvatskoj nisu potrebne jer je pšenica jedna od rijetkih namirnica po pitanju kojih je Hrvatska samodostatna, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime