Na početku današnje, 181. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da se danas obilježava druga godišnjica razornih potresa na Banovini, u kojima je smrtno stradalo osam osoba, oštećeno preko 40.000 objekata, uz štetu od preko 40 milijardi kuna.
Predsjednik Vlade još je jednom izrazio suosjećanje s obiteljima smrtno stradalih, kao i svima nastradalima u potresu.
Premijer je kazao da je Vlada od samog početka poduzimala brojne aktivnosti i interventne mjere i pomagala stanovništvu Sisačko-moslavačke županije. Do sada je za različite interventne mjere i socijalnu pomoć izdvojeno 2 milijarde kuna, a tu su i aktivnosti koje se odnose na obnovu.
Što se tiče dinamike obnove, premijer je rekao da je Vlada zadovoljna sa segmentom nekonstrukcijske obnove i ubrzanom izgradnjom višestambenih zgrada.
„Ono što nije dobro i čega smo itekako svi svjesni, to je brzina konstrukcijske obnove i izgradnja zamjenskih kuća. To je jedna od temeljnih zadaća za 2023. da se ta dva segmenta obnove ubrzaju“, istaknuo je.
Najavio je današnju odluku Vlade o dodjeli sredstava za pomoć Gradu Petrinji u iznosu od 37 milijuna kuna i još 13 milijuna kuna za Sisačko-moslavačku županiju.
Dodao je da će se aktivnosti u 2023. fokusirati i na područje Zagreba, na provedbu sredstava iz Fonda za solidarnost EU.
Razvoji sporazum za sjever Hrvatske vrijedan 15,2 milijarde kuna
Premijer Plenković osvrnuo se i na sastanak u Čakovcu sa županima uključenim u Razvojni sporazum za sjever Hrvatske, vrijedan 15,2 milijarde kuna.
Osim razgovora o razvojnim projektima i planovima, potpisano je 56 ugovora, 17 ugovora za program Zaželi vrijednih 12,9 milijuna kuna, 23 ugovora za izradu projektne dokumentacije koja se odnosi na regionalni razvoj vrijedna 33 milijuna kuna te 16 ugovora vrijednih 7,6 milijuna kuna za razvoj malog gospodarstva, ulaganje u obnovljive izvore energije i višegodišnje trajne nasade.
Osvrnuo se i na sastanak s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem te čestitao Borjani Krišto na imenovanju predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Hrvatska spremna za euro i od 1. siječnja u Schengenu bez barijera i prepreka
Za 19. sjednicu Vijeća za uvođenje eura kazao je da je, prema riječima svih aktera, bankarskog sustava, Hrvatske pošte i Fine, sve spremno da Hrvatska postane 20. članica europodručja.
„To je ogromno postignuće u 2022., čime smo ispunili jedan od ta dva cilja dublje integracije u EU, na kojem smo sustavno radili od 2017. godine“, rekao je Plenković.
Podsjetio je i da je održan sastanak Međuresorne radne skupine za pristupanje schengenskom prostoru.
„Hrvatska će od 1. siječnja 2023. godine biti među zemljama gdje nema više prepreka, barijera, troškova, čekanja kada je riječ o slobodi kretanja, bez kontrole, putovnica i čekanja na granicama“, kazao je premijer.
Dodao je da će država koja je orijentirana na turizam kao što je Hrvatska i čija je obala u najvećoj mjeri auto destinacija, zahvaljujući najviše postignućima ove Vlade, jer je u 6 godina ispunjena 281 preporuka, postati dio Schengena kada je riječ o kopnenim i pomorskim granicama, a s 26. ožujkom 2023. ukidaju se i kontrole u zračnim lukama.
Pravodobnim intervencijama i mjerama u iznosu od 27 milijardi kuna Vlada ublažila krizu
Osvrnuo se na 2022. godinu, za koju je kazao da je bila izazovna i za društvo, gospodarstvo i građane.
„Temeljem iskustva koje smo stekli u brojnim krizama kojima smo upravljali, učinili smo ogromne iskorake pravodobnim intervencijama i donijeli paket od skoro 27 milijardi kuna pomoći“, istaknuo je premijer.
Tim sredstvima ublaženi su efekti energetske i prehrambene krize, inflatornih pritisaka, limitirani su troškovi struje, plina, naftnih derivata i prehrambenih proizvoda, te u par navrata podijeljene potpore umirovljenicima, socijalno ugroženima, nezaposlenima, osobama s invaliditetom i primateljima dječjeg doplatka.
Naglasio je da su mjere Vlade bile ciljane, sveobuhvatne, pravovremene i komparativno gledano s drugim državama, kazao je da je Vlada bila na visini zadataka i učinila sve što je bilo u njenoj moći i ulozi da održi socijalnu koheziju.
Istaknuo je da su globalne okolnosti promijenjene ruskom agresijom na Ukrajinu i pandemijom covida 19 koja još traje.
„U tim isprepletenim krizama Vlada je pronašla rješenja, a u vanjskopolitičkom smislu bila principijelna i vodila politiku iza koje će moći stajati i za 20 godina. Nećemo se kao dio opozicije sramiti svojih odabira i stavova kao što su oni to učinili prošloga tjedna u Hrvatskom saboru ne glasavši za sudjelovanje Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini“, istaknuo je Plenković.
Podsjetio je i da je u mandatu ove Vlade dovršen projekt izgradnje Pelješkog mosta te je na taj način dugoročno riješen problem prometne povezanosti Dubrovnika i juga Hrvatske s ostatkom zemlje.
Kazao je i da je ovo godina u kojoj Hrvatska ima najviši investicijski kreditni rejting, što znači da smo unatoč krizi, imali kao sidro članstvo u europodručju, postigli reforme i stekli kredibilitet.
„Pokazali smo da smo Vlada koja točno zna što radi, kuda ide, kojim smjerom i koliko je to dobro za hrvatsko gospodarstvo i građane“, rekao je Plenković i dodao da se to vidjelo u konkretnim i opipljivim pokazateljima.
Dosegnut je rekordan broj zaposlenih, uz rast plaća, minimalne plaće, mirovina i socijalnih naknada, a uz rekordne prihode u turizmu, osiguran je i rast od oko 6 posto BDP-a, što će biti jedna od najviših stopa rasta na razini EU.
U idućoj godini ubrzanje obnove, demografska revitalizacija, smanjenje inflacije i energetska neovisnost
Za iduću godinu, predsjednik Vlade kazao je da će se Vlada osobito baviti ubrzanjem obnove, demografskom revitalizacijom kao ključnom egzistencijalnom temom, zatim radom na smanjenju stope inflacije, koja bi iduće godine trebala biti manja od 6 posto.
Ulagat će se u energetski i prehrambeno neovisniju Hrvatsku.
„Strateški položaj Hrvatske promijenio je LNG terminal na Krku, učinio nas energetskim regionalnim čvorištem i odlukom o dodatnim ulaganjima nas čini na europskoj regionalnoj razini referentnim i relevantnim tržištem u pogledu energetike“, naglasio je.
Rekavši kako Vlada želi ubrzati korištenje sredstava iz EU fondova, kazao je da godina počinje rastom minimalnih plaća od 12,5 posto.
„Sve je to rezime onoga što smo napravili i što želimo napraviti u 2023. godini. Puno izazova, posla i odgovornosti cijele Vlade i parlamentarne većine“, kazao je Plenković zahvalivši partnerima na doprinosu.
Nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja iskorak u borbi protiv nasilja
Za sjednicu je posebno najavio Nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje do 2027. godine, zajedno s Akcijskim planom za razdoblje do 2024. godine.
„To je novi iskorak u sustavnoj borbi protiv nasilja. Želimo podići svijest o neprihvatljivosti takvog ponašanja, o poticanju prijava počinitelja delikata te zaštiti žrtava i njihovih prava, a posebno bitnom smatram edukacijom o seksualnom nasilju od najranije školske dobi“, istaknuo je premijer Plenković.
Izvor: Vlada RH
