Europska unija trenutačno nema problema sa sigurnošću opskrbe naftom i plinom, no postoji zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena energije ako rat na Bliskom istoku potraje, poručio je europski dužnosnik nakon sastanka radnih skupina za plin i naftu.
U tim radnim skupinama sudjeluju stručnjaci iz država članica te predstavnici Europske komisije, koji redovito prate stanje na tržištu energenata i potencijalne posljedice geopolitičkih događaja.
Prema dostupnim informacijama, trenutačno nema neposrednog rizika za opskrbu plinom. Skladišta plina u Europskoj uniji popunjena su oko 30 posto, a Sjedinjene Američke Države ostaju najveći dobavljač ukapljenog prirodnog plina u Europi. Na te isporuke zasad ne utječe situacija na Bliskom istoku.
Dužnosnici ističu kako se današnja situacija znatno razlikuje od one tijekom energetske krize 2022. i 2023. godine. Europska unija u međuvremenu je diverzificirala izvore opskrbe energentima, a potražnja za plinom smanjena je za oko 15 do 17 posto.
Kada je riječ o nafti, nijedna država članica zasad nije zatražila koordinirane mjere na razini Europske unije niti planira uvođenje posebnih nacionalnih mjera.
Ipak, određenu zabrinutost izaziva činjenica da je jedna rafinerija nafte u Saudijskoj Arabiji oštećena, što bi moglo utjecati na opskrbu naftnim derivatima. Dodatni rizik predstavlja i Hormuški tjesnac kroz koji u Europsku uniju dolazi oko devet posto sirove nafte te čak 40 posto dizela i goriva za zrakoplove.
Stručnjaci naglašavaju da su trenutačno najveće nepoznanice kretanje cijena energenata i trajanje sukoba. Problemi u transportu energenata, ističu, relativno se brzo mogu riješiti, no ako sukob potraje dulje vrijeme, postoji mogućnost poremećaja u opskrbi i dodatnog rasta cijena na europskom tržištu.
