Povodom obilježavanja Dana ružičastih majica, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, Policijska uprava sisačko-moslavačka u suradnji s Udrugom Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“, Projektom građanskih prava Sisak te uz potporu Ravnateljstva policije, u kontejnerskom naselju u Glini, koje je potresom pogođeno područje, provela je preventivnu akciju „SuPER- Nasilje ne stanuje ovdje“ s ciljem senzibilizacije građana, a posebice djece i mladih o štetnosti međuvršnjačkog nasilja i stvaranja ozračja nulte tolerancije za međuvršnjačko nasilje. Obilježavanju je nazočilo oko 15-ak učenika 6. razreda Osnovne škole Glina dok je akciju podržao gradonačelnik Grada Gline.
Dan prevencije vršnjačkog nasilja ili „Dan ružičastih majica“ u svijetu se obilježava dugi niz godina. Ideja je nastala u Kanadi 2007. godine u znak protesta učenika zbog incidenta koji se dogodio u jednoj školi, pri čemu je pružena podrška dječaku koji je trpio vršnjačko nasilje, samo zato što je došao u školu odjeven u ružičastu majicu. Ružičaste majice, koji su solidarno s dječakom nosili njegove školske kolege, postale su prepoznatljiv simbol inicijative međunarodno prepoznatog aktivizma borbe protiv vršnjačkog nasilja.
U Hrvatskoj 2017. godine, Hrvatski sabor izglasao je obilježavanje „Dana ružičastih majica“ kao Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja koji se provodi svake godine zadnju srijedu u mjesecu veljači.
Obilježavanje toga dana podrazumijeva provođenje javne kampanje usmjerene na cijelu javnost, posebice djecu i mlade s ciljem njihove senzibilizacije o važnosti uočavanja problema te aktivnog angažmana u sprječavanju svih oblika vršnjačkog nasilja.
Nasilje među mladima definira se kao ponašanje između dvoje ili više mladih ljudi s ciljem kontrole, moći i zastrašivanja, koje predstavlja najgori oblik izražavanja društveno neprihvatljivog ponašanja, a što najčešće ulazi u zonu kažnjivosti. Nažalost, posljedice nasilja ostavljaju nerijetko trajne posljedice za samu žrtvu.
Internet je danas postao jedan od standarda u kućanstvima, dostupan gotovo svim ljudima, te je u smislu informiranja moderan i dobar izvor informacija, znanja i različitih zanimljivosti koje dolaze iz cijeloga svijeta, no pri njegovom korištenju treba biti oprezan.
Djeca dobro prate ono što je „IN“ te suvereno „vladaju“ Internetom, odnosno različitim društvenim mrežama, korištenjem mobitela i drugih informatičkih uređaja, pri čemu se nerijetko susreću sa neselektiranim sadržajima u kojima su prisutni različiti oblici nasilja:
· „Happy slapping“ – video snimanje napada fizičkog nasilja, te njegovo daljnje prosljeđivanje putem društvenih mreža ili poruka, relativno novi oblik elektroničkog nasilja, tzv. kombinirano nasilje;
· „Sexsting“- slanje, primanje i prosljeđivanje golih i polugolih fotografija, video materijala i eksplicitnih tekstualnih poruka seksualnog sadržaja;
· „Fraping“- nasilni upad „prijatelja“ na nečije mrežne stranice s kojih se šalju neugodne poruke drugima kao da to čine vlasnici profila;
· „Exclusion“- namjerno isključivanje iz online grupa, ili brisanje s popisa prijatelja, koje djecu i mlade pogađa jednako kao odbacivanje od vršnjačke skupine u realnom svijetu;
· „Online harassment“ – prijeteće radnje kojima je cilj prisiliti nekoga da bude u ponižavajućoj poziciji;
· „Cyberstalking“- intenzivno online uznemiravanje koje uključuje brojne akcije kao što su prijetnje i zastrašivanje.
Tijekom 2020. godine evidentirano je 268 počinitelja vršnjačkog nasilja (maloljetni i mlađi punoljetni počinitelji (0-21) kaznenih djela na štetu maloljetnih osoba) od čega 241 ženskih počinitelja i 27 muških, što je u odnosu na 2019. godine manji broj počinitelja vršnjačkog nasilja, budući je u 2019. godini evidentirano njih 390 (354 muška i 36 ženskih počinitelja), što je pad za 31,3%.
Tijekom 2020. godine najveći broj kaznenih djela koja su počinili vršnjaci obuhvaćaju kaznena djela protiv života i tijela, kaznena djela protiv osobnih sloboda, te kaznena djela protiv braka, obitelji i djece.
Također, najveći broj kaznenih djela protiv života i tijela činili su vršnjaci i tijekom 2019. godine, a potom slijede kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, te kaznena djela protiv imovine.
Najčešća kaznena djela počinjena putem Interneta na štetu djece tijekom 2020. godine odnose se na kaznena djela Iskorištavanje djece za pornografiju (120) i Upoznavanje djece s pornografijom (77), a koji broj kaznenih djela je u padu u odnosu na 2019. godinu, kada je ukupno evidentirano 249 navedenih kaznenih djela, što je pad za 20,8%.
Jedna od opasnosti virtualnog nasilja nalazi se u većoj vjerojatnosti ponavljanja doživljaja nasilja na istim događajima, odnosno svaki novi pregled, komentar, dostupnost takvog sadržaja korisnicima Interneta koji ga mogu proslijediti, objaviti i slične radnje mogu dovesti do ponovnog doživljaja nasilja, zato vam se preporučuju važni savjeti :
· Nikad ne ustupajte svoje osobne informacije na Internetu, bilo na chatu, blogovima ili osobnim web stranicama;
· Ako vam netko pošalje zlonamjernu ili prijeteću poruku, ne odgovarajte. Pokažite ju odrasloj osobi kojoj vjerujete;
· Ne stavljajte na Internet ništa što ne želite da vide vaši prijatelji, čak ni u e-mailu;
· Ne šaljite poruke kad ste uzrujani. Zapitajte se kako bi se vi osjećali da primite takvu poruku;
· Ako smatrate da vas netko zlostavlja, potražite pomoć od osobe od povjerenja.
Roditelji:
· Razgovarajte sa svojom djecom o elektroničkom nasilju;
· Provedite zajedno s djecom neko vrijeme na internetu;
· Informirajte djecu o negativnim učincima elektroničkog nasilja.
