Hrvatska vojska (HV) spremna je pomoći policiji u zaštiti hrvatskih granica, uslijed najave novog migrantskog vala i kritične situacije koja se događa na grčko-turskoj granici, izjavio je u utorak ministar obrane Damir Krstičević.
“HV je spremna pomoći našoj policiji ako bude potrebe, ako su nove okolnosti naša je zadaća da granica bude sigurna i da štitimo naše nacionalne interese. Naložio sam načelniku Glavnog stožera da pripremi sve potrebne planove, mi smo spremni”, rekao je Krstičević novinarima na svečanosti u povodu imenovanja Roberta Hranja za novog načelnika Glavnog stožera OS RH.
Vojska ima operativne planove za pomoć policiji u zaštiti granica
Komentirajući ocjenu predsjednika Republike Zorana Milanovića da procedure za postupanje s migrantima na granici nisu dorečene, poručio je da će se to ispraviti.
HV dosad nije zajedno s policijom osiguravao granice, osim u doba Domovinskog rata. Oko toga ima ima dosta pravila i procedura, ali ako bude potrebe, uz razgovor i komunikaciju sve potrebno će se napraviti, ustvrdio je Krstičević.
“Uvijek ćemo u postupanju voditi računa da pazimo na sigurnost hrvatskih vojnika i svih drugih, prema tome i migranata. Znamo se mi ponašati prema pravilima”, kazao je.
Načelnik Glavnog stožera OS RH viceadmiral Robert Hranj potvrdio je da vojska već dulje vrijeme ima operativne planove u slučaju da treba pomoći policiji u zaštiti hrvatskih granica.
“U skladu sa sadašnjim zakonskim odredbama, HV može pomoći hrvatskoj policiji kada MUP to zatraži i kada dobijemo odgovarajuće zapovjedi o potpornoj ulozi”, rekao je Hranj.
Pojasnio je da potporna uloga vojske može biti vrlo široka – od logistike, prehrane i prijevoza do medicinske pomoći, a moglo bi se anagažirati oko 2500 vojnika.
No, treba dodatno doraditi odluku hoće li se vojnicima davati određene ovlasti, jer vojnici nemaju policijske ovlasti. “Nemaju ovlasti postupanja prema civilima u doba mira. To je isključiva nadležnost i ovlast policije”, napominje Hranj.
Krstičević je također ocijenio da je suradnja s predsjednikom Milanovićem dobra. “Imamo odgovornost za jačanje HV-a, tako da mogu biti zadovoljan”, rekao je.
Iako je iz Vlade bilo najavljivano da će s novoizabranim predsjednikom Republike biti “tvrda kohabitacija”, sve izmjene u Glavnom stožeru dogovorene su u mjesec dana.
“Razgovaramo i komuniciramo, tu je i predsjednik Vlade. Svaki od nas ima neku odgovornost i drago mi je da se svi ponašamo odgovorno, vjerujem da će takva suradnja biti i ubuduće”, ističe Krstičević.
Krstičević se slaže da HV treba povući iz Afganistana
Slaže se s Milanovićevim stajalištem, koje je iznosio još u predizbornoj kampanji, da HV treba povući iz mirovne misije u Afganistanu.
“I ja sam za to da se povučemo iz Afganistana, jasno, uz proceduru i razgovor s partnerima i saveznicima”, rekao je Krstičević dodajući kako je s Hranjem bio u Afganistanu u prosincu pa su dobro upoznati sa situacijom u toj zemlji.
“Pratimo situaciju, stalno se mijenja. Mi smo i tada zaključili da treba povući hrvatske vojnike”, naglasio je Krstičević, no nije precizirao kako će se to dogoditi.
“Treba staviti sve opcije na stol i napraviti analize te na razini države donijeti takvu odluku, ne bih želio sada špekulirati”, kaže ministar obrane.
Nova rotacija kontingenta HV-a ipak će otići u Afganistan, za što postoji politička odluka Sabora i naredba predsjednika Republike.
“HV se pripremio, kontingent odlazi u petak, kada je svečani ispraćaj. Za sve ostalo ćemo javnost pravovremeno obavijestiti”, kazao je Krstičević.
Most: Vojska je već morala biti na granicama zbog ilegalnih migranata
Zastupnici Mosta Nikola Grmoja i Miro Bulj poručili su da su pripadnici Hrvatske vojske već morali biti na hrvatskim granicama zbog novog migrantskog vala koji se kreće iz pravca Grčke, istaknuvši da je ustavna obaveza štititi sigurnost naših građana.
“Zbog problema ilegalnih ulazaka migranata, vojska je već trebala biti na granici“, ocijenio je Bulj. Napomenuo je da to sada spominju i premijer i predsjednik i da govore da su naše granice ranjive bez obzira na šest i pol tisuća policajaca na tisuću kilometara granice.
Ustavna je obaveza zaštititi sigurnost naših građana, ističe Bulj, dodavši da država mora osigurati mehanizme obeštećenja onima koji trpe direktnu štetu od ilegalnih migranata, i to pitanje premijer i predsjednik moraju dignuti na razinu Europske unije jer se ljudi u pograničnim područjima osjećaju nesigurno.
“Ako hrvatski vojnik može biti na ruskoj granici, onda mora štititi sigurnost građana i ustavni poredak i na hrvatskoj granici“, zaključio je Bulj.
Plenković: Migrantska kriza koju je izazvala Turska zahtjeva europski odgovor
Plenković je u nedjelju rekao kako kriza koju je izazvao turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji je otvorio vrata za migrante nakon smrti tridesetak turskih vojnika u zračnim bombardiranjima u Siriji zahtijeva zajednički europski odgovor.
Plenković je u također istaknuo da aktualna Micotakisova vlada neće puštati migrante kojima je Turska otvorila granice da nezakonito prolaze preko grčkog teritorija, za razliku od prošle vlade Aleksisa Ciprasa.
EU se oslanjala na Tursku da zaustavi migrantski val nakon što je od 2015. u Europu stiglo više od milijun ljudi s Bliskog istoka što je izazvalo političku krizu u Europi.
Erdogan je izjavio da su se “stotine tisuća ljudi uputile prema Europi i da će ta brojka prerasti u milijune”, nakon što je Turska otvorila svoje granice prema EU-u.
“Otkad smo otvorili granice (u petak) broj onih koji su se uputili prema Europi dosegnuo je stotine tisuća. Uskoro će se o tome govoriti u milijunima”, kazao je Erdogan u govoru u Ankari.
On je također rekao da je odbio europsku pomoć vrijednu milijardu eura za prihvat migranata u Turskoj.
Optužio je i “grčke vojnike” da su na grčko-turskoj granici “ubili dvoje migranata” i jednog teško ranili, ne potkrijepivši to dokazima.
Von der Leyen je izjavila da turska odluka o otvaranju granica za izbjeglice i migrante prema Europi nije rješenje za situaciju u kojoj se Ankara našla.
“Priznajem da je Turska u teškoj situaciji u pogledu migranata i izbjeglica, ali ono što sada vidimo nije rješenje za tu situaciju”, rekla je Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare.
Neki analitičari ocjenjuju da Turska puštajući migrante vrši pritisak na EU i članice NATO-a kako bi dobila njihovu podršku za svoje vojne operacije u Siriji.
