Hrvatski građani ljetni odmor planiraju provesti u Hrvatskoj ili Europi, a rijetki izvan Europe, pokazalo je istraživanje MasterIndex koje se provodi na uzorku od oko tisuću odraslih građana. Prema istraživanju, najveći problem ispitanika kod planiranja putovanja je financijska nesigurnost, a na ljetni odmor planira putovati više od 90 posto građana.
Mastercard već tradicionalno provodi istraživanja o putovanjima, a ove godine je istraživanje provela agencija Improve. Ispitivanje je provedeno na uzorku građana koji su korisnici bankarskih usluga. Zanimljiv pronalazak je da unatoč inflaciji, čak 92 posto ispitanika planira putovati ovog ljeta, od čega njih 77 posto otkriva kako će putovati Hrvatskom, Europom malo više od polovine, a izvan Europe tek 6 posto.
Ljetni odmor u Hrvatskoj planira 70 posto ispitanih građana, što nije veliko odstupanje od prošlogodišnjih podataka, dok ljetovanje izvan Hrvatske zbog povoljnijih cijena preferira 7 posto onih koji neće ljetovati u Hrvatskoj.
Najveća prepreka za putovanja i ljetovanja svakom četvrtom ispitaniku su financijske nemogućnosti. Njih 15 posto označava kako je to financijska nesigurnost. Ipak, istraživači ističu da najveći udio (37 posto) onih koji onih koji ne planiraju odlazak na more ove godine živi na moru.
Privatan smještaj i dalje je najpopularniji izbor, a izabrala ga je polovina njih koji žele ljetovati u Hrvatskoj, dok će ih 35 posto biti u vlastitoj vikendici ili kod rodbine i prijatelja. U hotelima će odsjesti 17 posto ispitanika koji planiraju ljetovati, a tek 4 posto bit će u kampovima.
Prema rezultatima, ispitanici prosječno planiraju na ljetovanju biti deset dana, međutim oni koji su u vlastitom ili prijateljskom smještaju planiraju ostati 14 dana. Oni koji biraju hotele u njima se planiraju zadržati devet dana, a birači kampova deset. Na ljetovanju planiraju prosječno potrošiti oko 1000 eura – 39 posto njih planira budžet od 500 do 1000 eura, a manje od 500 eura planira potrošiti oko 30 posto građana.
U kategoriji dobi, najviše će trošiti oni od 40 do 49 godina, kao i oni koji će birati hotelski smještaj više kategorije, prosječno oko 1695 eura. Također se procjenjuje kako će u hotelima biti najveća dnevna potrošnja, oko 142 eura po osobi. U privatnom smještaju je planirana dnevna potrošnja oko 91 euro dnevno, a najmanje će trošiti oni u vlastitom smještaju-oko 51 euro dnevno.
Potrošnja ovisi i o tome s kime se putuje. Na odmorima s partnerom ili prijateljima troši se više (115 eura dnevno po osobi) nego s obitelji (oko 36 eura dnevno po osobi). Nastavlja se i trend pada plaćanja smještaja gotovinom te sada 53 posto ispitanih građana plaća karticama.
Istraživanje je otkrilo kako u kontekstu brige oko porasta cijena manje je građana ove godine reklo da ih to brine nego lani, odnosno njih 46 posto brine se (10-ak posto manje nego prošle godine), a istraživači dodaju i da raste udio onih koji nemaju briga vezanih uz putovanja.
Većina građana (oko 70 posto) je izrazila da im je za odabir destinacije najvažniji omjer cijene i kvalitete smještaja, a zanimljiv je podatak da je porastao udio onih (41 posto) koji traže destinacije na kojima nema gužvi.
