Vladin predstavnik Zdenko Lucić u četvrtak je u Hrvatskom saboru iznio UN-ovu procjenu za ovu godinu prema kojoj je 339 milijuna ljudi u potrebi za humanitarnom pomoći, što je za četvrtinu više u odnosu na prošlu godinu.
„Očekujemo da će nove, kao i aktualne krize čak i povećati iznesene brojke“, rekao je Lucić predstavljajući novi, modernizirani zakon o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći.
Naglasio je i kako je preko 222 milijuna ljudi, dvostruko više nego prije dvije godine, izloženo akutnoj nesigurnosti hrane.
UN je proglasio najveću globalnu krizu hrane u modernoj povijesti, rekao je Lucić navodeći i podatak da je broj raseljenih osoba koncem 2022. prešao povijesnih 100 milijuna ljudi.
Raspudić: Sredstva ne idu izravno zemljama, nego posrednicima
Zastupnici ne spore da Hrvatska, koja je i sama nekada primala pomoć, treba pomoći drugima, no Nino Raspudić (Most) smatra da treba vidjeti kome je ta pomoć namijenjena i koji se rezultati postižu.
Pomoć se, primjerice, slala i Sudanu, no ne izravno, nego MMF-u za tobožnji otpis duga, kazao je zastupnik, ističući kako je osnovni problem što velik dio sredstva ne ide izravno zemljama kojima želimo pomoći, nego posredno, a novi zakon to ne rješava.
Nikola Bartulica (DP) ističe kako je na razini EU od 2016. Afganistan zemlja koja prima najveće iznose međunarodne pomoći. U studenom 2020., EU je odobrila pet milijardi eura pomoći, s obzirom da su sada talibani na vlasti, možete li tvrditi da je taj novac poreznih obveznika dobro potrošen, pitao je Lucića?
Neovisno tko je gdje na vlasti, važno je pomoći ljudima u potrebi, ne gledati tko je na vlasti, odgovorio mu je Vladin predstavnik.