Jeste li se ikada zapitali zašto se neurokirurzi i raketni znanstvenici izdvajaju kao ‘crème de la crème’ ljudske inteligencije?
S obzirom na to da se fraze “nije ti to raketna znanost” i “nije ti to neurokirurgija” često naizmjenično koriste kao tvrdnja da pred vama nije tako težak intelektualni zadatak, koja bi od te dvije skupine izašla kao konačan pobjednik u bitki umova?
U ležernijem božićnom izdanju britanskog medicinskog časopisa The BMJ, skupina nepristranih neuroznanstvenika pokušala je dokazati kome pripada titula najpametnijih.
“Smatra se da fraza ‘nije to raketna znanost’ potječe iz Amerike 1950-ih godina, kad su ondje dovedeni njemački raketni stručnjaci kako bi pomogli razvoju svemirskog programa i izradi vojnih raketa”, objašnjava u studiji istraživački tim predvođen neuroznanstvenicom Ingom Usher s londonskog UCL-a.
Manje je jasno podrijetlo izraza “nije to neurokirurgija”, ali neovisno o korijenima fraza, istraživači su u svom pokusu analizirali rezultate testa kognitivnih sposobnosti 329 inženjera zrakoplovstva i 72 neurokirurga.
Uspoređivali su sposobnosti sudionika u rješavanju problema, uključujući planiranje i rasuđivanje, radnu memoriju, pažnju i obradu emocija.
Iako su rezultati pokazali da postoje neke sitne razlike između dviju promatranih skupina, nijedna nije prevagnula.
“Neuroznanstvenici su pokazali znatno bolje rezultate od inženjera zrakoplovstva u rješavanju semantičkih problema”, pišu autori, notirajući njihovu sposobnost da objasne rijetke riječi i razumiju verbalne analogije.
Istraživači pretpostavljaju da je razlog ovakvih rezultata izloženost neuroznanstvenika medicinskoj terminologiji koja koristi riječi iz grčkog i latinskog jezika, što im pruža lingvističku prednost.
Inženjeri zrakoplovstva pokazali su, pak, bitno bolje rezultate pri “mentalnom upravljanju i pozornosti”, objašnjavaju istraživači, što ukazuje na to da se ove vještine poboljšavaju treningom poput sposobnosti da ‘u glavi’ rotiraju zamišljeni trodimenzionalni predmet.
Što se sposobnosti pamćenja, prostornog rješavanja problema, brzine rješavanja problema i brzine prisjećanja tiče, nije otkrivena razlika između dviju skupina.
Nisu bolji od opće populacije
Kad su autori s neurokirurzima i raketnim stručnjacima usporedili nas ostale, odnosno 18.257 članova opće populacije, pronašli su tek manje razlike u kognitivnim sposobnostima.
Među šest ispitanih sposobnosti razlike su se isticale u samo dvjema. U rješavanju problema neurokirurzi su bili brži, ali u brzini prisjećanja sporiji.
U suštini, čini se da svatko ima potencijal da postane genij poput neuroznanstvenika ili raketnog stručnjaka, barem sudeći po rezultatima ovog zabavnog eksperimenta.
Naravno, ima mnogo načina da se bude pametan i nema sumnje da neurokirurzi i inženjeri zrakoplovstva trebaju steći goleme količine znanja da bi svoje poslove obavljali ispravno.
Unatoč tome, možda neurokirurzima i raketnim stručnjacima dajemo previše kredita.
Moguće je da su neurokirurzi i inženjeri zrakoplovstva nepotrebno podignuti na pijedestal i da bi možda neka druga izreka nevezana za struku, poput ‘to je mačji kašalj’, bila primjerenija, objašnjavaju autori.
Isto tako je moguće i da neke druge struke možda zaslužuju biti na tom tronu pa bi budući napori trebali biti usmjereni na to da se utvrdi koja skupina to najviše zaslužuje, kažu istraživači.
Istraživanje je objavljeno u božićnom izdanju stručnoga medicinskog časopisa BMJ (British Medical Journal).
