Premijer Andrej Plenković predstavio je dodatne mjere za očuvanje radnih mjesta i pomoć gospodarstvu o kojima će Vlada sutra odlučivati, a među njima je podizanje iznosa minimalne plaće na 4.000 kuna neto, dok će dio poduzeća djelomično ili u cijelosti biti oslobođeno od poreznih obveza za travanj, svibanj i lipanj.
Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog pandemije koronavirusa, najveće krize koje pamti svijet, Europa i Hrvatska zadnjih godina, kazao je Plenković na novinskoj konferenciji nakon sjednice užeg kabineta Vlade na kojem se raspravljalo o novom setu mjera pomoći gospodarstvu zbog posljedica epidemije koronavirusa.
“Za nas nema nikakve dvojbe, riječ je o najvećoj krizi od Domovinskog rata i vjerujem da ćemo svi skupa kad prođe neko vrijeme ovaj mjesec, ožujak 2020., pamtiti definitivno kao najzahtjevniji mjesec koji smo uopće proživjeli u ovom tisućljeću”, proučio je premijer.
Ponovio je da smo u ratu protiv korornavirusa, panike i društveno-ekonomskih posljedica ove pandemije na radna mjesta, tvrtke i cijelo gospodarstvo. Ocijenio je da je situacija teška, a najveći problem je neizvjesnost, jer nitko ne može procijeniti koliko će ona trajati.
Prateći evoluciju situacije i polazeći od pretpostavke da ne možemo sa sigurnošću predvidjeti trajanje krize, izaći ćemo s još jednim paketom mjera, najavio je Plenković, dodavši da će Vlada čvrsto stati iza hrvatskih radnika i gospodarstva.
Plenković je najavio da se predlaže da postojeća mjera o isplati minimalne plaće od 3.250 kuna, koju već koristi 65.000 tvrtki za 400.000 radnika za ožujak, za travanj i svibanj bude dignuta na 4.000 kuna neto po radniku.
Ujedno, država će preuzeti teret plaćanja doprinosa, što na 4.000 kuna neto iznosi još otprilike 1.460 kuna, dakle ukupno 5.460 kuna. Ta mjera za travanj i svibanj, kao i ožujak iznosi 8,5 milijardi kuna, rekao je, napomenuvši da se ta mjera može koristiti pod uvjetom da poslodavci zadrže radna mjesta.
Druga mjera ide prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili znatno otežan i koji će djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni poreznih obveza za travanj, svibanj i lipanj. Riječ je o porezu na dobit, dohodak te doprinosima, najavio je premijer.
One tvrtke koje imaju pad prihoda između 20 i 50 posto, kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata. One koje imaju manje od 20 posto pada prihoda su dovoljno čvrste da iznesu krizu, ustvrdio je.
“No, tvrtke s prihodima manjim od 7,5 milijuna kuna, a to je 93 posto svih, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, njih ćemo u potpunosti osloboditi plaćanja poreznih obveza – poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa”, rekao je.
One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda, dakle 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, odgoda obročna, beskamatna otplata, a od 50 do 100 platit će proporcionalno – ako su imali pad prihoda 75 posto onda će platiti obveze samo 25 posto, pojasnio je.
Treći element mjera odnosi se na plaćanje PDV, koje će se moći odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi, kao što to sada važi za male poduzetnike. Napomenuo je pritom da se obveznici oslobađaju od te porezne obveze.
Također, rok za predaju financijskih izvještaja za 2019. produljuje se do 30. lipnja ove godine, a poduzetnici se oslobađaju i plaćanja naknade Fini za objavu financijskih izvještaja.
Premijer je izjavio i kako će država biti maksimalno štedljiva i ići će se na izvršavanje samo nužnih rashoda.
U sektoru poljoprivrede najavio je kako će se ići na to da proces nabave za javne naručitelje bude u korist domaće poljoprivrede proizvodnje, odnosno da najmanje 60 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bude iz Hrvatske.
Također je istaknuo kako će se ići i na izvanrednu pomoć malim mljekarama otkupom svih njihovih tržišnih viškova, a promjene niza zakona bit će usmjerene pomoći sektoru turizma.
Premijer je najavio i razgovore sa socijalnim partnerima, prije svega sindikatima kako ići na daljnje uštede s obzirom na trenutnu situaciju. Imamo za to vremena, rekao je Plenković, navodeći kako za isplate za ožujak, koje će biti isplaćene u travnju, novca ima i za mirovine i za plaće.
Za isplate u svibnju, koje se odnose na travanj, razgovarat ćemo i vidjeti kako odgovoriti na ove izazove, rekao je.
Istaknuo je i kako se u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom traže izvori za financiranje, a siguran je kako će se, unatoč svim preprekama, to pronaći. Moramo naći sredstva da država i svi njeni segmenti funkcioniraju, poručio je.
Inače, prvi set mjera za pomoć gospodarstvu zbog posljedica epidemije koronavirusa Vlada je donijela na sjednici 17. ožujka. Riječ je bila o ukupno 63 mjere, vrijedne 30 milijardi kuna, namijenjene onima koji već osjećaju ili će tek osjetiti posljedice epidemije.
Te mjere, između ostalog, uključivale su odgodu plaćanja poreznih davanja, konkretno poreza na dohodak i poreza na dobit te doprinosa na plaće i to na tri mjeseca, uz mogućnost produženja na još tri, kao i financiranje 100 posto troška neto minimalne plaće radnika u iduća tri mjeseca, također uz mogućnost produženja.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić jučer je izvijestio da je do utorka pristiglo 52 tisuće zahtjeva za odgodu plaćanja poreznih davanja.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na upit Hine dostavilo je najnovije podatke o dodjeli potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom, pa je tako zahtjev za isplatom minimalca dosad podnio 65.291 poslodavac, čime je ukupno obuhvaćeno oko 400 tisuća radnika.
Udruženja poslodavaca i poduzetnika taj su prvi set mjera Vlade ocijenili nedovoljnima, a njihovi apeli su u najvećoj mjeri išli ka otpisu, a ne odgodi plaćanja poreza i doprinosa, kao i oslobađanju od plaćanja raznih naknada i parafiskalnih nameta.
